Bitcoin je kroz mainstream medije popularizovan u svijetu zbog naglog povećanja vrijednosti valute, mahom pričom o tome kako su se korisnici te kriptovalute mogli obogatiti preko noći da su je kupili prije samo pet-šest godina.
Posljednji podaci platforme za kriptovalute Coinmarketcap.com govore da je bitcoin prvi put premašio vrijednost od 15 hiljada dolara, iako je još početkom 2017. godine vrijednost valute bila manja od 1.000 dolara.
Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da je ta profitabilna faza iza nas, koju su iskoristili uglavnom rijetki vizionari iz tehnološke branše, ili kako se to popularno kaže “geekovi”, i da bitcoin novim korisnicima ne nudi ekstra profit kao prije.
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, zagovornik ekonomskog liberalizma u Bosni i Hercegovini i korisnik bitcoina, objasnio je za Klix.ba da je prošla prva faza, ali da ni sada nije kasno za zaradu uz pomoć bitcoina kroz klasičnu kupoprodaju ili na druge načine.
“Sada raste industrija usluga vezanih za bitcoin. Naprimjer bitcoin ATM aparati: mi radimo na projektu da po jedan postavimo u Sarajevu i Tuzli. Postoje sada kafići gdje možete plaćati bitcoinom, exchange berze za plaćanje bitcoinom… Tu je sada stvarni profit u vezi s tom kriptovalutom”, istakao je Čavalić, dodavši da BiH u tom pogledu mnogo kaska za manjim ekonomijama u EU.
Šta je zapravo bitcoin?
Admir Čavalić objašnjava da, ekonomski posmatrano, bitcoin predstavlja samo jednu od takozvanih kriptovaluta, trenutno najpopularniju među stotinama različitih virtualnih valuta u svijetu.
“Suštinska razlika između kriptovaluta i konvencionalnih valuta, osim što se jedne nalaze na internetu, a druge ne, jeste da se kriptovalute ne vežu za djelovanje centralnih banaka. To jeste, centralne banke ne puštaju te valute u opticaj. To znači da je bitcoin jedna decentralizovana kriptovaluta koja ne zavisi od centralizovanog autoriteta, kao što su centralne ili narodne banke, odnosno države. Kao takva zasniva se na blokchain tehnologiji koja je riješila suštinsko pitanje internet transfera”, kazao je Čavalić.
Napominje da je ta tehnologija omogućila transfer po uzoru na tradicionalne načine kupoprodaje.
“Problematika od početka interneta bila je kako izvršiti transfer nečega. Kad nekome, naprimjer, prodate knjigu u PDF formatu, vi ćete s druge strane zadržati tu knjigu. Blockchain tehnologija omogućava da se vrši klasični transfer vrijednosti i to je bila pretpostavka da se stvori valuta koja će omogućavati razmjenu ili kupoprodaju širom svijeta”, rekao je Čavalić za Klix.ba.
On smatra da je suštinska vrijednost bitcoina to što je omogućena anonimnost pred bilo kakvim finansijskim transakcijama na internetu.
“To je bazna vrijednost bitcoina, koja ga čuva. Omogućava da kupite ili prodate nešto anonimno, što svakako otvara vrata dark webu i drugim kriminalnim aktivnostima. Ali on kao takav ima vrijednost, tako što osigurava anonimnost. To se u svijetu informacionih tehnologija skupo plaća i veoma je cijenjeno. Bitcoin je jedan od proizvoda koji garantuje i pruža uslugu anonimnosti. To brojni korisnici cijene”, istakao je Čavalić.
Bez inflacije
Čavalić objašnjava da se naredni val bitcoin korisnika veže za njegovu popularnost i želju korisnika da osiguraju ekstra profite tako što će zaraditi na razlici između kupovne i eventualno kasnije prodajne cijene.
“Kao i kod bilo koje druge valute može se desiti da opadne vrijednost bitcoina, ali i da naraste. Ono što je interesantno kod bitcoina jeste da on još uvijek nema stabilizovanu vrijednost, za razliku od konvencionalnih valuta”, objašnajva Čavalić.
Ističe da bitcoin zbog toga ima izuzetne pomake, jer je javnost sve više zainteresovana za tu valutu.
“BITCOIN kao valuta nema neki standard koji ga čuva kao takvog. Naravno, dobra stvar kod bitcoina je to što kad je prvi pušten u opticaj tačno se znalo koliko će bitcoina biti u opticaju, što znači da je za razliku od neki drugih valuta zaštićen od inflacije. Dakle, nema centralnog autoriteta koji će štampati više bitcoina. Samo se deflacija može dešavati”, objašnjava Čavalić.
Istakao je da bi trebalo da se do 2021. godine generira novi bitcoin kroz proces takozvanog “mininga”, ili u prijevodu rudarenja.
“To se već sada ne isplati zbog neophodne električne energije. Na zapadu ga koriste uglavnom studenti koji mogu doći do izvora električne energije. Cijena korištenja električne energije je viša nego što je vrijednost bitcoina”, napominje Čavalić.
Podsjetio je da su neki liberalni ekonomisti u proteklih stotinjak godina sanjali san o globalnoj valuti, a da se samo čekala tehnologija koja to može podržati.
Na pitanje smatra li da će bitcoin u budućnosti postati zamjena za konvencionalne valute, Čavalić ističe da bi bilo nekorektno reći da će bitcoin postati zamjena za konvencionalne valute, ali da će kriptovalute kao kriptovalute zasigurno postati zamjena za konvencionalne valute.
Bitcoin u Bosni i Hercegovini
Omer Bakalović, poduzetnik i stručnjak za bitcoin, izjavio je za Klix.ba da državljani Bosne i Hercegovine preko nekih servisa mogu postati korisnici bitcoina, a preko nekih ne mogu, te da se ta situacija mijenja iz dana u dan.
“Bitcoin trenutno ima ogromnu vrijednost i mnogi očekuju da će ta vrijednost prije ili kasnije pasti. Ja ne bih nikom preporučio da ulaže samo u bitcoin. Nema nikakvih regulisanih stranica da bh. građani mogu bez problema kupiti bitcoin”, kazao je Bakalović.
Istakao je da je najbolje da svako za sebe napravi istraživanje šta je za njega najbolje, ali da u ovom trenutku nikom ne preporučuje da ulaže u bitcoin.
“Najbolje je kupiti neki set kriptovaluta, za koji očekujete da bi mogao doživjeti uspjeh. Bitcoin je u jednom velikom balonu za koji svi očekuju da bi mogao prije ili kasnije pući. Imao je određenih slabosti ugrađenih u sam početni kod, a to je mali broj transakcija koje se mogu izvršiti u sekundi. Nove valute to uspješno rješavaju. Ali je bitcoin u svakom slučaju uradio dobar posao u promoviranju kriptovaluta”, objašnjava Bakalović.
Upozorio je da bitcoin može biti veoma opasan i da je neophodno dobro promisliti prije ozbiljnijeg ulaganja.
