ČARŠIJA

Milena Mihić iz Zvornika – više od pet decenija bavi se pčelarstvom

Milena Mihić iz Zvornika – više od pet decenija bavi se pčelarstvom

BiH, BIZNIS, ČARŠIJA, NAJNOVIJE, ZANIMLJIVO, ZVORNIK
Učiteljska plata slaba, a mi rodili četvero djece.. (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); Ova lijepa i pomalo neobična priča preuzeta je sa bhpcelar/E.M., te Vam je u cijelosti prenosimo. Na imanju porodice Mihić, sedam kilometara od Zvornika proveli smo gotovo čitav dan. Bilo je jako prijatno i ugodno razgovarati i družiti se savima, jer svi su spontani i obični bosanski ljudi, kojima je najvažnije da gost i komšija budu zadovoljni, a onda na red dolaze kuća, djeca, pčele. Sa Milenom Mihić razgovor smo vratili 65 godina unazad, u vrijeme kada je tek stigla na svijet. Tada je, kaže, baba umjesto jagnjetom darovala rojem pčela. Taj roj je uginuo još dok je bila beba jer ga niko od ukućana nije gledao. “Ali, eto pčele su mi bile suđene. I hvala sudbini na tome –
Udruženje građana Divič primjer uspješnog društvenog aktivizma

Udruženje građana Divič primjer uspješnog društvenog aktivizma

ČARŠIJA, Divič, NAJNOVIJE, VIJESTI, ZVORNIK
Udruženje građana Divič pravi je primjer aktivne i zdrave nevladine organizacije koja radi u interesu zajednice iz koje dolazi. Nedavno smo pisali o urađenoj rasvjeti u ovom mjestu. (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); Danas prenosimo tekst sa stranice udruženja Divičana koju koriste za detaljno informisanje svojih članova, ali i transperantan rad i utrošak prikupljenih sredstava za poboljšanje uslova života u mjestu Divič; Projekat za uličnu rasvjetu od buruna do škole na Diviču je školski primjer kako se može i treba raditi kada se radi o projektima ove vrste. Od projektne dokumentacije do apliciranja za sredstva, od raspisivanja tendera za projekat pa do same realizacije ovog projekta trebalo je samo 8 mjeseci. Čitav projekat je koštao 20670 KM. Federa
Snimljen stoti jubilarni “Vremeplov” Mirzeta Mustafića

Snimljen stoti jubilarni “Vremeplov” Mirzeta Mustafića

ČARŠIJA, KULTURA, NAJNOVIJE, VIJESTI, ZVORNIK
Sinoć je u velikoj sali Doma omladine Zvornik održano javno snimanje stote radio emisije "Vremeplov" autora Mirzeta Mustafića. Mustafić je emisije "Vremeplov" snimao sve do 1992.godine, tada je snimljena 99.emisija poslije čega je radio Zvornik prestao sa emitovanjem. (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); U publici su se mogli vidjeti stari i novi Zvorničani. Ljudi koji su stvarali ovaj grad i mladi koji sada stvaraju u ovom gradu. Prije početka snimanja emisije, direktor Doma omladine Đorđe Deurić obratio se prisutnim zahvaljujći se na dolasku i podršci za javno snimanje radio emisije, čime je ovaj događaj poprimio i umjetiničku dimenziju, a u godišnjem izvještaju Doma omladine biće zasigurno upisan kao kulturni doagađaj. Nakon završetka snimanja em
(FOTO) – Zvornička tvrđava – turistička atrakcija ili naša sramota

(FOTO) – Zvornička tvrđava – turistička atrakcija ili naša sramota

BiH, ČARŠIJA, KULTURA, NAJNOVIJE, REGIJA, ZANIMLJIVO, ZNAMENITOSTI ZVORNIKA, ZVORNIK
Naša domovina je regionalno i međunarodno poznata po svojim prirodnim ljepotama i kulturnom naslijeđu, svojoj kuhinji, sevdalinci, električnoj i drugoj specifičnoj muzici, arhitekturi i svojim festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi. Skoro da nema mjesta u našoj zemlji, a da ne posjeduje neki arhitektonski prelijepi objekat koji, globalno gledajući, svakodnevno sve više i više pred najezdama prirode ili ljudskim nemarom sve više propadaju. (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); Naš Zvornik, ima nešto, na čemu mu zavide mnogi gradovi, pa čak i države. Ko god dođe u naša mjesta, odmah pita gdje je ta čuvena tvrđava. A što je čuvena? Zbog toga što je jedna od najstarijih na ovim prostorima, regiji, pa i u Evr
Volonter i Švicarac- Zvorničke priče

Volonter i Švicarac- Zvorničke priče

ČARŠIJA, KULTURA, NAJNOVIJE, VIJESTI
Priča dvadeset i peta Pare mogu mnogo da naprave, ali i pokvare. U ovo drugo uvjerio me jedan neprijatan događaj čiji su akteri dvojica mojih poznanika. Od rođenja su bili nerazdvojni drugari. U istoj klupi sjedili, za isti tim navijali, iste zanate pozavršavali i pustu mladost na „birou“ ostavili. Oličenje bliskosti i sličnosti. Nakon nepune decenije čekanja, konačno su uspjeli da se zaposle. Jedan u „Alhosu“, drugi u „Glinici“. To međutim nije sputavalo prijateljstvo. Sada, kad su već radili i bili „svoji ljudi“, ono je postajalo sadržajnije i prisnije. I tako sve do onog „crnog petka“, do prvog njihovog sukoba u životu, kada su obostrano pale teške riječi, preko kojih zasad ni jedan i ne pomišljaju preći. (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); Uvod t