Kako se pripremalo za zimu: Drva su se nosila na konjima

Sarajevo s kontinentalnom klimom i visokim planinama nakićenim oko kotline priviknuto je na duge zime, a od pamtivijeka građani su posebno vodili računa da se pripreme za taj period. Problem s kojim bi se Sarajlije morale suočiti bila je nabavka drva, a kasnije i ćumura. Čim Aliđun, tj. avgust prođe, u septembru su drva intenzivno nabavljali jer je to u doba Osmanlija bio glavni energent.

Kako se pripremalo za zimu: Drva su se nosila na konjima

Okolina grada
– Drva su se nabavljala sa svih strana iz okoline grada, pa ni cijene prijevoza na konjima nisu bile zanemarive, a bila je to i dobra prilika za zaradu. Bosanski brdski konj je u svim prilikama bio gotovo nezamjenjiv, a tako je bilo i s nabavkom drva – počinje priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Posebno je bilo zanimljivo splavarenje niz Miljacku, pa nije slučajno da se napravila namjenska brana na Bembaši, gdje bi se drva skupljala i izvlačila iz malog jezera koje bi brana napravila. Vlasnici drva su pomoću oznaka znali čije je koje drvo. Ta brana imala je i željezne ispuste odnosno vrata za potrebe regulacije vodostaja.

Ljudi koji su se bavili sječom, splavarenjem i izvlačenjem drva imali su svoj poseban esnaf. Zvali su ih tomrukčije, a morali su biti posebno hrabri i spretni. Nakon što bi se izvukla iz Miljacke, debla bi se rezala i razvlačila do kupaca. Sječa u gradu bila je regulirana, odnosno nelegalna je bila zabranjena. Bembaša je postala u doba Osmanlija najveće trgovište za kupovinu i prodaju drva, a pored kupaca okupljala se i sirotinja koja bi sabirala ostatke i nosila ih kući. Često su sami hamalili i donosili drva kućama, a nekada bi za one slabije i starije prijevoz osigurale imućnije Sarajlije – pojašnjava Garibija.

Ugalj jeftiniji
Sve je tako bilo do doba Austro-Ugara kada ugalj, kojeg Bosna ima napretek, uze primat ispred drva. Tada se željeznicom u vagonima dovlačio ugalj i istovarao na velikim deponijama u blizini željezničkih stanica. Kako je ugalj bio jeftiniji, masovno se na njega prelazilo, ali u transportu opet su nezamjenjivi bili konji. Na samarima su imali i dodatne kutije na kojima se otvaralo dno.

U tim danima kad su se kuće punile drvima, počinjala se skupljati, kupovati, praviti i skladištiti zimnica u magazama.

(Avaz)

Podijelite nas :