Kilogram šumske gljive može se prodati za 250 KM

Šume u BiH obiluju stotinama vrsta gljiva, ali posljednjih godina zbog loših vremenskih uslova i sve manjeg broja uzgajivača, gljive u našoj zemlji slabo rađaju. Zbog toga gubimo priliku izvoziti gljive u evropske zemlje, koje su spremne čak i kreditirati bh. firme za uzgoj i otkup gljiva.

Kilogram šumske gljive može se prodati za 250 KM
Smrčak – najskuplja dostupna gljiva u našim šumama

U BiH postoji nekoliko firmi koje se bave otkupom gljiva, a jedna od njih je Keystone. Hasib Salkić, izvršni direktor ove firme, pojašnjava nam kako svi u BiH uglavnom otkupljuju bukovače, blagve, lisičarke, smrčak i vrganj.

“Uspjeh gljive puno ovisi od vremenskih uslova. Zadnje dvije, tri godine mi zaista nemamo sreću s vremenom jer naše gljive u različitim periodima godine nemaju ono što im je najpotrebnije. U periodu kad trebaju uspijevati i kada im treba sunce, desi se loše vrijeme”, kaže Salkić.

Za kilogram smrčka 250 KM

Otkupna cijena lisičarki u BiH je od 1,5 do 2 KM po kilogramu, ovisno je li gljiva krupnija ili sitnija. Oni uzgajivači koji odlažu lisičarke u otopini od soli, mogu dobiti oko 4 KM po kilogramu. Cijena suhe lisičarke prve klase je 20 KM po kilogramu, a druge klase oko 8 KM.

Za kilogram osušenog smrčka prve klase može se dobiti čak 250 KM, a za drugu klasu 80 KM po kilogramu. Svježi vrganj otkupljuje se za 3 do 4 KM, a suhi prve klase 25 KM po kilogramu.

“Gljive su zaista unosan posao i za uzgajivače i za otkupljivače. Izuzetno su tražena roba na evropskom tržištu. Francuzi, Austrijanci, Švicarci i mnogi drugi nude čak i kreditiranje naših firmi za mehanizam otkupa, ali, nažalost, mi nismo u dobroj poziciji zbog slabog uroda”, istaknuo je Salkić za Klix.ba.

U potrazi za uzgajivačima gljiva, primijetili smo kako u BiH ne postoji nijedno udruženje gljivara, ljubitelja i uzgajivača gljiva. Na društvenoj mreži Facebook uspjeli smo pronaći nekoliko neformalnih grupa na kojima ljubitelji i berači gljiva razmjene poneku fotografiju i pokoju informaciju o gljivama.

Veliki ljubitelj gljiva, koji je, kako kaže, prije rata u BiH brao oko 180 vrsta gljiva je nekadašnji bh. glumac i poznata TV ličnost Mladen Jeličić Troko.

Kilogram šumske gljive može se prodati za 250 KM
Vrganj iz zvorničkih šuma

“Ja ne znam šta se desilo s gljivarima u BiH. U Sarajevu je nekad postojalo nekoliko ljudi koji su bili suludi zaljubljenici u gljive. Jedan od najvećih estetičara, pokojni profesor Ivan Foht, napisao je nekoliko knjiga o gljivama. Također i naš pokojni reditelj Vlado Jablak obožavao je gljive. Balkanci su uvijek voljeli i brali gljive, ali nema ih baš danas”, naglasio je Jeličić.

Kvalitetna hrana
Jeličić često putem Facebooka educira ljude o vrstama gljiva koje se smiju jesti i brati. Pojašnjava nam kako je najvažnije poznavati nazive gljiva na latinskom jeziku. Kako kaže, jedna od najukusnijih gljiva Amanita caesarea u BiH se zove jajara, rudenjača, blagva, gospojina, rujnica…

“Gljive su izvor nevjerovatno kvalitetne hrane. Međutim, obzirom da kao spužve upijaju sve otrovne ispušne plinove, ne treba baš brati one gljive koje rastu pored puta. Za svakog berača i ljubitelja važno je da na početku ima pored sebe nekog poznavaoca barem nekoliko vrsta gljiva. Ne treba vjerovati svakome, brati gljive koje ne poznaješ ili uništavati one koje ti nisu poznate”, poručuje Jeličić te dodaje kako zahlađenje koje je zahvatilo BiH proteklih dana ne pogoduje gljivama.




Dragomir Ljubojević iz Prnjavora već nekoliko godina sam uzgaja bukovaču. Kilogram ove svježe gljive prodaje otkupljivačima za 4 KM, a privatno prodaje i paketiće od 350 grama za 1,6 KM.

“Ove zime slabo se moglo šta proizvesti, a prošle godine je bila solidna prodaja. Nekad ide bolje, nekad gore”, kazao nam je Ljubojević.

Izvoz blago oscilirao

Kako saznajemo iz Vanjskotrgovinske komore BiH, i pored lošeg uroda izvoz gljiva proteklih godina je blago oscilirao.

“Prošle godine zabilježen je porast izvoza za tri miliona KM u odnosu na 2015. godinu. Uvoz se u posljednjih pet godina uglavnom kreće od dva do tri miliona KM. Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope kao što su Italija, Švicarska, Slovenija, Francuska i Njemačka. Najviše se izvoze suhe gljive, oko 50 posto, svježe gljive 26 posto, smrznute gljive 21 posto i konzervirane gljive tri posto”, rekli su nam iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kilogram šumske gljive može se prodati za 250 KM
Vrganj najčešće prodavana gljiva u Zvorniku

Sudeći prema internet oglašivačim i oglasima, u BiH nema puno uzgajivača i prodavača gljive, a i oni koje smo pronašli uglavnom prodaju samo bukovaču. Činjenica je i kako su gljive u BiH vrlo malo istražene, zbog čega mnogi rizikuju hoće li ubrati jestivu ili otrovnu. Međutim, i oni koji se možda odluče baviti mikologijom, morat će sami istraživati gljive jer se na fakultetima u BiH ne izučava ova nauka.

U Zvorniku postoji otkupna stanica kompanije Smrčak kojom su zadovoljni svi oni koji su gljive ubirali po šumama i prodavali ovoj kompaniji. Berači gljiva u Zvornku i Podrinju očekuju nastavak dobrih otkupnih cijena za gljivu i druge šumske plodove.

Klix/zvornicki

Podijelite nas :

PREPORUČENO

Donacija za Zvornički.ba
Vaša e-mail adresa:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.