Priloženi dokazi koji govore kako je Srećko Aćimović odbio strijeljati 500 zarobljenih ljudi iz Srebrenice

Na suđenju Srećku Aćimoviću, optuženom za genocid u Srebrenici, odbrana je uložila 14 materijalnih dokaza, a među njima su i oni kojima se nastoje diskreditirati dva zaštićena svjedoka optužbe.

Priloženi dokazi koji govore kako je Srećko Aćimović odbio strijeljati 500 zarobljenih ljudi iz Srebrenice
Miloš Perić, branilac optuženog Aćimovića, uložio je dokaze koji su, prema njegovim riječima, relevantni za pobijanje iskaza zaštićenih svjedoka SA-1 i SA-5, a radi se o putnim radnim listovima za teretna vozila.

Perić je za SA-1 uložio i set materijalnih dokaza o njegovom zdravstvenom stanju, s ciljem diskreditacije ovog svjedoka.

Među dokazima odbrane uloženim na ovom suđenju je i izvod iz matične knjige rođenih za Aćimovićevu kćerku, koji, prema Periću, potvrđuje da je optuženi u Roćević došao kako bi je prvi put vidio, a ne iz razloga koji se navode u optužnici.

Aćimovićeva odbrana je uložila i dio iz dokumentarnog filma o genocidu u Srebrenici “Daleko je Tuzla” autora Avde Huseinovića, o ulozi Aćimovića u događajima koji su se desili 14. i 15. jula 1995. godine.

U dijelu koji je pušten u sudnici navodi se da Srećko Aćimović odbija da odobri jedan vod za strijeljanje Srebreničana.

Među dokazima odbrane uložen je i izvještaj agencije Index.hr u kojem se navodi da je Srećko Aćimović odbio strijaljenje 500 Srebreničana.

Uložen je i izvještaj Agencije SENSE sa suđenja Radovanu Karadžiću pod naslovom “Karadžić traži dokaze protiv Srećka Aćimovića”.

Optužnica tereti Aćimovića da je, kao komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade, u julu 1995. postupio po naredbi komande ove brigade i Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) da se Srebreničani iz škole u Roćeviću (općina Zvornik), s povezima na očima i zavezanih ruku, odvedu na lokaciju koju je sam izabrao – šljunkaru na obali rijeke Drine u Kozluku, gdje su ubijeni.

Ibro Bulić, tužilac Tužilaštva BiH, prigovorio je na dio dokumentarnog filma i na novinarske izvještaje, navodeći da se radi o subjektivnom osvrtu autora, te da ne predstavljaju dokumentarnu građu i da takvi nisu prihvatljivi za sud.

Bulić je naveo da je još jedan dokaz koji je uvela odbrana nerelevantan jer se odnosi na period iz optužnice, dok na druge dokaze nije prigovarao.

Staniša Gluhajić, predsjedavajući Vijeća Suda BiH, kazao je da je Sudsko vijeće prihvatilo prijedlog Tužilaštva BiH da se prije odluke o tome da li će se u sudski spis uložiti iskazi zaštićenog svjedoka SA-5, koji je nedostupan pravosudnim organima, izvrši vještačenje njegove medicinske dokumentacije.

Kako je rekao Gluhajić, zaštićeni svjedok SA-5 je iskaze davao pred Haškim tribunalom i Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), a vještak neuropsihijatrijske struke utvrdit će da li je, u vrijeme kada je davao te iskaze, bio sposoban da svjedoči.

Nastavak suđenja zakazan je za 10. juli, prenosi Birn.

Podijelite nas :