Topla ljudska priča o kući Lazarevića u Roćeviću gdje četiri generacije žive pod jednim krovom

“Sveto, Sveto – dođi, pokazaću ti svoje životinje!” Trogodišnja Nađa uzima Svetu za ruku i povlači ga kroz vrt ka kavezu u kojem skakuću mali zečevi. Tik do kaveza sa zečevima, nalazi se kokošinjac. Idilični zaseok u selu Roćević, u gradu Zvorniku na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, vrlo blizu granice BiH i Srbije.  Nađa ovdje živi sa roditeljima Draganom i Radislavom, bakama, djedovima i pradjedom Ratkom. Četiri generacije Lazarevića pod jednim krovom.

Topla ljudska priča o kući Lazarevića u Roćeviću gdje četiri generacije žive pod jednim krovom
Lazarevići iz Roćevića

Sveto Đurđević, projektni službenik nevladine organizacije World Vision BiH, dobro poznaje porodicu. Kod Svete se odmah primijeti da ima posebnu vezu s ljudima. Sa puno strpljenja i empatije komunicira s porodicama. Poznaje svaku od njih, njihove osobne priče, izazove sa kojima se suočavaju i njihove najveće želje za budućnost.

Sveto Đurđević prati projekat “Intergisana socio-ekonomka podrška žrtvama mina u BiH “, koji finansira Europska unija, kako bi se pružila ekonomska i socijalna podrška za više od 200 žrtava mina i njihovih porodica u u 11 opština ugroženih minama u BiH. Korisnici projekta, preživjeli i porodice stradalih od mina dobivaju posebnu podršku – materijalnu i psihosocijalnu.


Radislav lifts Nadja to pet the sheep.
World Vision 2019: Tanja Zach

Nađin pradjed Ratko je 1995. godine stradao od mine i izgubio nogu: “Bila je zima i sakupljali smo drva za ogrev u šumi. Okliznuo sam se i pao na minu”. Ratko je uvijek imao problema s protezom i smatra da podrška koju pruža država nije dovoljna. “Odjednom, život postane bezvrijedan, niko se ne brine za tebe. Nema poslova u regiji. Srećom, moj sin i ja smo nastavili graditi na onome što smo imali prije moje nesreće. Inače ne znam kako bi život tekao”, kaže Ratko. Evropska unija i World Vision BiH su podržali porodicu s dva traktorska priključka, prikolicom i frezom, koja će olakšati proizvodnju stočne hrane za tov ovaca i svinja, što je glavno zanimanje porodice.

Ratko je jako ponosan na svog unuka Radislava, veterinarskog tehničara, koji sada vodi poljoprivredno gazdinstvo i tako osigurava prihod cijeloj porodici. Oprostivši se, sedamdesetogodišnji Ratko kaže: “Hvala što ste došli da izvijestite o našoj situaciji! I šteta je što već morate otići. Sljedeći put kad dođete, ostanite na večeri. Ali prvo me nazovite da znam da ćete doći. “

Ratkovu sudbinu dijele mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini. U BiH je evidentirano ukupno  8.419  osoba   (7.168 muškaraca, 488 žena i 763 djece u trenutku stradanja) koje su izgubile život ili su povrijeđene u nesrećama izazvanim minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata u  periodu  između  1992.  do  septembra 2019. godine.  Od ukupnog broja žrtava, 6.103 osobe su preživjele minski incident i potrebna im je podrška u procesu njihove rehabilitacije i integracije.


Survivor of a landmine accident, Ratko talks about his life after the landmine accident
World Vision 2019: Tanja Zach

U Bosni i Hercegovini  još uvijek je minirano 2,1 % ukupne površine, a cilj je, do 2025. godine, očistiti BiH od mina. “Napredak postoji – od završetka rata otkriveno je i uništeno oko 135.000 mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata. Ali proces deminiranja nije lak. Miniranim područjima je često teško pristupiti, a nesreće se događaju uvijek iznova. Do sada su 53 deminera smrtno stradala u operacijama deminiranja”, kaže Saša Obradović, direktor BHMAC-a, državne institucije koja koordinira i prati proces deminiranja u Bosni i Hercegovini.

Dvogodišnji projekat “Integrisana socio-ekonomska podrška žrtvama mina u BiH” finansira Evropska unija u iznosu od 380.000 eura, a implementira World Vision i Organizacija amputiraca UDAS.

(mrezamira)

Podijelite nas :