Za pamćenje: Biljka koja pomaže u prevenciji Alzheimerove bolesti

Neki stručnjaci smatraju da je ginko izvrsna alternativa za lijekove, jer se čini da ima manje nuspojava i jeftiniji je.

Za pamćenje: Biljka koja pomaže u prevenciji Alzheimerove bolesti

Iako postoje nedostaci u nekim istraživanjima, dokazi da ginko može poboljšati pamćenje kod ljudi s Alzheimerovom bolešću su vrlo obećavajući. Ginko je najbolje uzimati u ranim fazama Alzheimerove bolesti. Također se može smatrati preventivnom mjerom.

Ginko (Ginkgo biloba) je vrlo otporno listopadno drvo koje može narasti visoko i do 40 metara, a njegove nepravilno raspoređene grane mogu oblikovati krošnju široku i do 20 metara. Mlado stablo ginka ima jedno središnje deblo, a koje je najčešće svijetlosmeđe boje s plutenim raspuklinama. Kako ginko raste, nepravilno raspoređene donje grane debla postaju sve deblje, a središnje deblo najčešće se gubi. Odebljale grane tijekom vremena izrastaju u nova, usporedna debla, a njihov obujam može biti i do 10 metara. Nakon što izgubi središnje deblo, a dobije nekoliko novih debla, ginko poprima izgled drveta vrlo bujne i razgranate krošnje.

Listovi ginka su karakterističnog lepezastog oblika, dvokrpasti i malo kožasti, a nalaze se na dugim peteljkama. U proljeće i ljeti listovi su sjajnozelene boje, a u jesen postaju zlatnožute boje. Listovi u studenom otpadaju sa stabla, a na muškim stablima listovi otpadaju ranije nego na ženskim. Osim toga, listovi ginka otpadnu sa stabla u samo nekoliko dana, dok kod ostalog drveća lišće otpada malo-pomalo.

Ginko cvate od travnja do svibnja, a prvi puta cvate tek nakon 20 godina. Dvodomna je biljka, te se muški i ženski cvjetovi javljaju na odvojenim stablima. Muški cvjetovi ginka su malene, zelene rese, a ženski cvjetovi su sastavljeni od 5 latica, bijeložute su boje i nalaze se na dugačkim peteljkama, po 2-3 zajedno. Nakon oplodnje, a koja se obavlja uz pomoć vjetra, iz cjetova na ženskim stablima razvijaju se plodovi. Plodovi su najprije bijelozelene, a kasnije žute koštuničave bobe promjera oko 2,5 cm, mesnate i sočne, s velikom i tvrdom košticom u kojoj se nalazi sjemenka. U vrijeme dozrijevanja, u listopadu, i kad otpadnu, ženski plodovi imaju vrlo neugodan miris. Zbog toga se u hortikulturi najčešće uzgajaju i upotrebljavaju samo muške biljke, jer ženske biljke nisu pogodne za sadnju zbog plodova neugodnog mirisa. Kako ginko prvi puta cvate tek nakon 20 godina, te se spol biljke uzgojene iz sjemena tek tada može odrediti, ginko se u hortikulturi uzgaja iz reznica.

Sjemenke ginka

Botanički naziv ginka je Ginkgo, a potječe od japanske riječi Ginkyo. Riječ Ginkyo na japanskom znači srebrna marelica, a tako Japanci nazivaju ginko zbog sličnosti njegovih zrelih plodova s plodovima marelica. Osim toga, sjemenke ginka u Japanu su cijenjene kao začin i hrana. Za razliku od vanjskog, mesnatog i sočnog dijela ploda koji ima neugodan miris, sjemenke su ugodnog mirisa i vrlo ukusne, a u Japanu se prže nad otvorenom vatrom i jedu vruće, uz dodatak soli. Sjemenke ginka upotrebljavaju se i u Kini. Osim što se kao začin dodaju juhama i raznim kuhanim jelima, pržene sjemenke ginka poslužuju se u tradicionalnoj kineskoj juhi od ptičjih gnijezda.

Ginko: “živi fosil”

Ginko pripada skupini golosjemenjača, čiji su najpoznatiji predstavnici naše četinjače, a od kojih se ginko ipak znatno razlikuje. Po botaničkoj podjeli, ginko pripada porodici ginka (Ginkgoaceae), a koja je, prema dosada otkrivenim fosilnim ostacima, nekada obuhvaćala 4 vrste ginka. Danas je Ginkgo biloba jedini predstavnik svoje porodice i najstarija biljka koja živi na Zemlji. Kao jedina vrsta koja je preživjela i opstala još iz doba mezozoika, ginko je “živi fosil” jer gotovo nije promijenio izgled još iz vremena dinosaura, te izgleda posve jednako kao okamine stabala stare 200 milijuna godina. Danas ginko samoniklo raste samo u zapadnoj Aziji, a raste vrlo sporo, tek 5-10 cm godišnje. Iako raste sporo, ginko može doživjeti veliku starost. Za neka stabla ginka koja rastu u Kini i Japanu smatra se da su čak starija od 2000 godina.

Ginko potječe iz Kine i Japana, a gdje je kao sveto drvo oduvijek rastao uz hramove. Iz Japana su sjeme ginka francuski misionari 1727. godine donijeli u Europu, iako se smatra da je ginko prije 150 milijuna godina bio u Europi vrlo rasprostranjeno drvo. Danas se najstarijim stablom ginka na europskom kontinentu smatra ono posađeno 1761. u Kew Gardensu u Engleskoj, a koje je još uvijek u vrlo dobroj kondiciji. U Hrvatskoj, najstarijim ginkom smatra se muško stablo ginka ispred dvorca grofova Jankovića u Daruvaru, a čija je sadnica donijeta iz Austrije 1777. godine. Osim što je najstariji, to je i najveći ginko u Hrvatskoj, a njegov obujam debla veći je od 7 metara.

Kao ukrasno drvo, ginko je danas raširen po cijelom svijetu. U umjereno hladnim područjima ginko je biljka otporna na hladnoću i snijeg, a uzgaja se u vrtovima, parkovima i drvoredima, te u botaničkim vrtovima. Ginko je vrlo otporno drvo koje rijetko napadaju nametnici i bolesti, a kao vrlo prilagodljivo drvo podnosi gotovo sve, pa čak i zagađen zrak. Osim toga, ginko je gotovo neuništiva biljka te jedina biljka koja je bez posljedica preživjela atomsku bombu u Hirošimi i Nagasakiju. Nakon što su stabla ginka odoljela vatri i radioaktivnom zračenju, na stablima su se pojavile mladice, a s njima snaga i nova nada japanskog naroda. Danas ginko raste diljem Japana, a drvoredi ginka zasađeni su oko spomenika podignutih u znak sjećanja na žrtve atomske bombe.

Ginko kao lijek

Ginko je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka tradicionalne kineske medicine, a koristi se već više od 5000 godina. U tradicionalnoj kineskoj medicini različiti pripravci od listova i plodova ginka (Bai guo) upotrebljavaju se za poboljšanje cirkulacije krvi, liječenje bolesti krvnih žila i dišnih organa, te virusa i bakterija. Kao i nekada, kineski liječnici i danas flasterima od listova ginka liječe rane, astmu i anginu pektoris (stenokardija), a čaj od plodova i listova ginka preporučaju kod kašlja, bronhitisa i astme, te neuroze i nesanice. Osim toga, ginko je jedna od najcjenjenijih i najviše korištenih biljaka u kineskoj narodnoj medicini, a njegovo ljekovito djelovanje priznala je i službena medicina.

Suvremena istraživanja ljekovitih tvari ginka, provedena nakon Drugog svjetskog rata, pokazala su da ekstrakt listova ginka sadrži ljekovite tvari kojih nema ni u jednoj drugoj biljnoj vrsti. Ekstrakt listova ginka zapravo je mješavina biljnih sokova u kojima su otopljene tvari ljekovitog djelovanja, a istraživanja su pokazala su flavonoidi i terpenoidi ginkolid i bilobalid njegove najvažnije ljekovite tvari. Osim toga, istraživanja su dokazala da ekstrakt listova ginka, možda čak bolje od ijedne druge biljke, poboljšava moždanu i perifernu cirkulaciju krvi, spriječava zgrušavanje krvi, regenerira i jača stijenke kapilara i krvnih žila, liječi mnoge bolesti krvnih žila, poboljšava dotok krvi u mozak i opskrbu mozga kisikom, potiče regeneraciju živčanih stanica, a možda čak pomaže i kod Parkinsonove bolesti. Zbog svega toga ne treba se čuditi što se ginko još 2800 godina prije Krista koristio kao eliksir dugovječnosti.

Pripravci od ginka

Kada je i službena medicina potvrdila preventivno i ljekovito djelovanje ginka, ginko je postao jedna od najviše upotrebljavanih biljaka u farmaceutskoj industriji zapada. Od listova i plodova ginka počeli su se proizvoditi različiti ljekoviti pripravci, a koji su danas u svijetu najviše korišteni biljni pripravci. Iako se pripravci od ginka na tržištu nalaze u obliku čaja, tableta, kapsula i tinktura, smatra se da je najdjelotvornija tinktura od listova ginka. Tinkturu nije moguće napraviti u kućnoj radinosti, jer tvari koje se nalaze u biljnim sokovima listova ginka ekstrahiraju se svaka na drugačiji način. Postupak dobivanja tinkture od listova ginka je vrlo dugotrajan postupak, a obuhvaća više od 20 različitih načina odvajanja ljekovitih tvari. Zbog toga službena medicina rijetko koristi čaj od ginka, jer smatra da sadrži malo ljekovitih tvari. Ali, vrlo ukusan čaj od listova ginka i danas se upotrebljava u kineskoj medicini, a koja ga smatra djelotvornim ljekovitim pripravkom.

Kod uzimanja pripravaka od ginka treba točno slijediti upute o količini i učestalosti uzimanja. Dugotrajno uzimanje i veća količina pripravaka mogu uzrokovati nemir i nesanicu, mučninu, proljev i alergijsku reakciju. Iako ginko nije štetan i ne stvara ovisnost, ne preporuča se dugotrajno uzimanje bez dogovora s liječnikom.

  • Ginko smanjuje viskoznost krvi te se ne preporuča osobama koje već uzimaju andol, aspirin ili neko drugo sredstvo koje spriječava grušanje krvi.
  • Prvo poboljšanje zdravstvenog stanja i ljekovito djelovanje ginka vidljivi su tek nakon 6-8 tjedana redovitog uzimanja pripravaka od ginka.
Ljekovita svojstva i primjena
  • Glava: Ginko poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama glave te pomaže kod vrtoglavice, glavobolje i migrene. Sjemenke ginka, pečene ili pržene u tavi, olakšavaju mamurluk.
  • Oči: Ginko pomaže kod slabljenja vida.
  • Uši: Ginko pomaže kod zujanja u ušima i slabljenja sluha.
  • Dišni organi: Ginko pomaže kod kašlja, bronhitisa i astme.
  • Krv i krvne žile: Ginko “čisti krv” i uklanja štetne tvari iz krvi. Ginko širi krvne žile i pospješuje cirkulaciju krvi, posebno u kapilarama i krvnim žilama koje se nalaze duboko u tijelu, te pomaže kod ateroskleroze, upale vena, proširenih vena i hemoroida. Ginko regulira previsok kao i prenizak krvni tlak. Ginko regenerira krvne žile te poboljšava elasticitet i čvrstoću stijenki krvnih žila. Ginko smanjuje viskoznost krvi tj. “razrijeđuje krv” i poboljšava cirkulaciju krvi, te spriječava taloženje i grušanje krvi i stvaranje tromba. Ginko pospješuje razgradnju šećera tj. ugljikohidrata, te ga mogu uzimati i osobe koje boluju od šećerne bolesti. Ginko pomaže kod slabe cirkulacije krvi u perifernim krvnim žilama i kapilarama, a što se najčešće očituje grčevima i bolovima, trncima, obamrlošću te osjećajem hladnoće u rukama i nogama.
  • Muške bolesti: Ginko pomaže kod povećane prostate ili hipertrofije, te kvrgastog povećanja ili adenoma. Istraživanja su pokazala da se uzimanjem ginka tijekom 6-8 mjeseci kod 50% muškaraca može izliječiti impotencija.
  • Duševne bolesti: Ginko djeluje umirujuće, te pomaže kod razdražljivosti, neuroze, nemira i nesanice. Ginko sadrži tvari koje štite krvne žile mozga od štetnog djelovanja slobodnih radikala, te pomaže kod nekih oblika staračke slaboumnosti i rane faze Alzheimerove bolesti.
  • Živci: Ginko poboljšava brzinu prijenosa signala u živčanim stanicama i rad mozga općenito, te poboljšava mentalne sposobnosti, koncentraciju i pamćenje. Ginko spriječava i usporava odumiranja živčanih stanica, te usporava proces starenja i aterosklerozu krvnih žila mozga.
  • Koža: Ginko ubrzava zarastanje rana, pomaže kod alergija te regenerira opuštenu, umornu i zrelu kožu.
Kućna apoteka
ČAJ OD LISTOVA GINKA
  • 1-2 čajne žličice listova ginka
  • 2,5 dl kipuće vode
  • 1 čajna žličica šećera ili meda

Usitnjene suhe listove ginka preliti kipućom vodom, pokriveno ostaviti da odstoji 10 minuta te procijediti. Topli čaj, zaslađen šećerom ili medom, uzimati 2-3 puta na dan.

(Dnevi avaz)

Podijelite nas :