Počela žetva pšenice, ječma i zobi u Zvorniku prinos za ponos

0
Strna žita, prema procjenama gradskog Odjeljenja za privredu, razvoj, poljoprivredu i društevene djelatnosti, do sada su požnjevena sa oko 70 posto zvorničkih oranica. Očekuje se da žetva pšenice, ječma i zobi koji su u jesen i proljeće zasijani na oko 630 hektara bude završena u narednih deset dana. Prosječni prinosi pšenice su od 4, do 4,5 tone po hektaru što je na nivou prošle godine. Na oko 5 do 7 posto parcela gdje su poljoprivrednici u potpunosti primjenili agrotehničke mjere prinosi pšenice i ječma kreću se i do 8 tona po hektaru. Preostale parcele na kojima žetva još nije obavljena većinom su u brdskim predjelima, a za očekivati je da prinosi na njima budu nešto niži, odnosno oko 3,5 tone po hektaru. Kvalitet zrna je izuzetno dobar, jer su biljke imale dovoljno snježnog pokrivača da ih zaštiti u periodu niskih temperatura, te vlage i sunca da nalije zrno. Poljoprivrednici na teritoriji grada Zvornika raspolažu potrebnom mehanizacijom, prije svega kombajnima, a u gradskom Odjeljenju za privredu, razvoj, poljoprivredu i društevene djelatnosti napominju da po pravilu poljoprivrednici većinu prinosa pšenice ne prodaju otkupljivačima, nego je u najvećem broju daju na čuvanje u silose kod lokalnih mlinova, te je kasnije mijenjaju za brašno i stočnu hranu.
Prinos za ponos u brdskim dijelovima oko 400 kg po dunumu, a u ravnčarskim uz primjenu potrebne tehnike i do 800 kg po dunumu
Strna žita, prema procjenama gradskog Odjeljenja za privredu, razvoj, poljoprivredu i društevene djelatnosti, do sada su požnjevena sa oko 70 posto zvorničkih oranica. Očekuje se da žetva pšenice, ječma i zobi koji su u jesen i proljeće zasijani na oko 630 hektara bude završena u narednih deset dana. Prosječni prinosi pšenice su od 4, do 4,5 tone po hektaru što je na nivou prošle godine. Na oko 5 do 7 posto parcela gdje su poljoprivrednici u potpunosti primjenili agrotehničke mjere prinosi pšenice i ječma kreću se i do 8 tona po hektaru. Preostale parcele na kojima žetva još nije obavljena većinom su u brdskim predjelima, a za očekivati je da prinosi na njima budu nešto niži, odnosno oko 3,5 tone po hektaru. Kvalitet zrna je izuzetno dobar, jer su biljke imale dovoljno snježnog pokrivača da ih zaštiti u periodu niskih temperatura, te vlage i sunca da nalije zrno. Poljoprivrednici na teritoriji grada Zvornika raspolažu potrebnom mehanizacijom, prije svega kombajnima, a u gradskom Odjeljenju za privredu, razvoj, poljoprivredu i društevene djelatnosti napominju da po pravilu poljoprivrednici većinu prinosa pšenice ne prodaju otkupljivačima, nego je u najvećem broju daju na čuvanje u silose kod lokalnih mlinova, te je kasnije mijenjaju za brašno i stočnu hranu.
Prinos za ponos i to u brdskim dijelovima oko 400 kg po dunumu, a u ravnčarskim uz primjenu potrebne tehnike i do 800 kg po dunumu




Strna žita, prema procjenama gradskog Odjeljenja za privredu, razvoj, poljoprivredu i društevene djelatnosti, do sada su požnjevena sa oko 70 posto zvorničkih oranica. Očekuje se da žetva pšenice, ječma i zobi koji su u jesen i proljeće zasijani na oko 630 hektara bude završena u narednih deset dana.

Prosječni prinosi pšenice su od 4, do 4,5 tone po hektaru što je na nivou prošle godine. Na oko 5 do 7 posto parcela gdje su poljoprivrednici u potpunosti primjenili agrotehničke mjere prinosi pšenice i ječma kreću se i do 8 tona po hektaru. Preostale parcele na kojima žetva još nije obavljena većinom su u brdskim predjelima, a za očekivati je da prinosi na njima budu nešto niži, odnosno oko 3,5 tone po hektaru.

Kvalitet zrna je izuzetno dobar, jer su biljke imale dovoljno snježnog pokrivača da ih zaštiti u periodu niskih temperatura, te vlage i sunca da nalije zrno.



Poljoprivrednici na teritoriji grada Zvornika raspolažu potrebnom mehanizacijom, prije svega kombajnima, a u gradskom Odjeljenju za privredu, razvoj, poljoprivredu i društevene djelatnosti napominju da po pravilu poljoprivrednici većinu prinosa pšenice ne prodaju otkupljivačima, nego je u najvećem broju daju na čuvanje u silose kod lokalnih mlinova, te je kasnije mijenjaju za brašno i stočnu hranu.

Zvornicki.ba