Kako nastaje tornado i koliko je ova pojava zapravo česta na tlu Evrope (VIDEO)

0
Kako nastaje tornado i koliko je ova pojava zapravo česta na tlu Evrope

Olujno nevrijeme praćeno tornadom, koje je u četvrtak pogodilo južne dijelove Češke Republike, šokiralo je kako stanovnike ove zemlje tako i građane drugih evropskih država, a mnogi su pitali kako je moguće da je ovakva pojava prisutna na tlu Evrope. Nekoliko tornada zabilježeno je i na području BiH, a neki su snimljeni i video kamerama.

Iako je tornado na neki način postao sinonim za Sjedinjene Američke Države te su ovakve pojave na tlu SAD-a prilično uobičajene, stanovnici drugih dijelova svijeta nemaju priliku toliko često svjedočiti ovakvom fenomenu, što također utječe i na samu nespremnost stanovnika da se prilagode ovakvoj pojavi.

Šta je zapravo tornado i kako nastaje?

Prema definiciji, tornado predstavlja intenzivan zračni vrtlog u obliku lijevka ili cijevi, koji dostiže nevjerovatno veliku brzinu tokom rotacije, a proteže se sve od oblaka koji nose naziv kumulonimbusi pa do tla. Njegov nastanak vezuje se za naglo zagrijavanje zraka usljed kojeg se formiraju upravo oblaci kumulonimbusi, koji pogoduju i stvaranju samog tornada.

“Sunce zagrijava zemlju, a ta se toplina uzdiže sve dok je hladan zrak ne blokira. Zrak se počinje kružno kretati. Istovremeno, sve više toplog zraka s tla se diže, a posljedica toga je da topao zrak počinje biti snažniji od hladnog zraka. Potom hladan zrak, koji se nalazi u gornjoj atmosferi, počinje tonuti prema dolje, a topao se zrak uzdiže u brzim kružnim pokretima i tako nastaje tornado. Što je više toplog zraka, to je vrtlog viši, širi i snažniji”, stoji u objašnjenju.

Ono što je karakteristika za ovakvu pojavu jeste brzina razornog vjetra u vrtlogu koji neminovno prati ovakvu pojavu, što naročito dolazi do izražaja u naseljenim područjima koja zbog toga trpe veliku štetu. Prema mjerenjima, brzine vjetra tokom pojave tornada mogu preći i 400 kilometara na sat.

Što se tiče samog trajanja, prema definiciji, tornado može trajati od nekoliko sekundi pa sve do jednog sata, mada u rijetkim situacijama može i premašiti to trajanje.

Također, ono što je karakteristika jeste da se ovakva razorna pojava češće formira nad morskom površinom nego nad kopnom.

Sam “životni vijek” tornada podijeljen je u tzv. pet stadija koji se sastoje od stadija kovitlaca prašine, gdje prvi znaci cirkulacije zraka postaju vidljivi kao vrtlog, stadija organiziranja, gdje se tzv. lijevak spušta iz oblaka i ubrzano kreće. Nakon toga slijedi stadij zrelosti gdje tornado postiže zapravo najveću širinu te pravi i najveću štetu. Posljednje dvije faze obuhvataju stadij skupljanja i povlačenja, gdje su šanse za prouzrokovanje štete znatno manje.

Kako se mjeri jačina tornada?

Prema utvrđenim pravilima, jačina tornada se utvrđuje preko tzv. Fujito i Torro skala. Fujito skala je odgovorna za klasifikaciju tornada prema težini na osnovu štete koju mogu nanijeti. Ova skala ima ukupno šest nivoa koji se obilježavaju simbolima od F0 za najmanji intenzitet tornada pa sve do F5, koji predstavlja neopisivu brzinu ove razorne pojave.

Fujito skala (Foto:Crometeo.hr)
Fujito skala (Foto:Crometeo.hr)

Prema posljednjim informacijama, tornado koji je pogodio Češku Republiku dosezao je udare vjetra preko 300 kilometara na sat, što bi značilo da je ovaj tornado bio jačine F3 Fujitine skale.

“Tornado ove jačine prouzrokuje znatnu štetu. Krovovi i zidovi s dobro izgrađenih kuća mogu biti otkinuti, vozovi prevrnuti, a većina drveća u šumama iščupana. Tornado ovakve jačine također podiže automobile”, ističe se u definiciji ove jačine tornada.

Torro skala također služi za ocjenu jačine tornada i nešto se više koristi na području Evrope.

U SAD-u česta pojava, nije rijetkost ni u Evropi

Iako je tornado kao pojava karakterističan za područje Sjeverne Amerike, kroz historiju je zabilježen na svim kontinentima osim Antarktika.

Prema zvaničnim podacima, tokom jedne godine u Sjedinjenim Američkim Državama zabilježi se više od 1.000 tornada koji najčešće pogađaju centralne dijelove ove države.

Zabilježena tornada u SAD-u tokom 2020. godine (Foto:Twitter)
Zabilježena tornada u SAD-u tokom 2020. godine (Foto:Twitter)

Podaci iz 2020. godine pokazuju kako je na prostoru Sjedinjenih Američkih Država zabilježeno 1.248 tornada. Prvi tornado najveće snage prema Fujito skali (F5) pogodio je područje SAD-a još 1950. godine, a ukupno je od početka mjerenja zabilježeno 59 F5 tornada na području SAD-a.

Broj tornada u SAD-u od 1995. godine (Foto:Twitter)
Broj tornada u SAD-u od 1995. godine (Foto:Twitter)

Najjači tornado koji je pogodio Sjedinjene Američke Države dogodio se 1925. godine i obuhvatao je američke države Missouri, Illinois i Indianu. Tornado je trajao ukupno tri i po sata, a zvanični podaci su pokazali kako je od posljedica tornada stradalo ukupno 695 građana, a više od 2.000 pretrpjelo je lakše ili teže tjelesne povrede.

Ipak, koliko god je ova pojava karakteristična za SAD, ona nije rijetkost ni na tlu Evrope, a prema podacima meteorologa, ovakve pojave u Evropi najčešće se bilježe u periodu između jula i augusta.

Prema podacima naučnika Bogdana Antonescua i drugih koji su radili na izradi studije pod nazivom “Tornado u Evropi: Opasnost koja se potcjenjuje”, navodi se kako je od 1950. pa do 2015. godine tornado zabilježen ukupno 5.478 puta i to u 42 evropske države.

Ova pojava najčešće pogađa centralne i zapadne dijelove Evrope uključujući Belgiju, Nizozemsku, Njemačku, Dansku, kao i Češku Republiku.

Gdje je sve zabilježen tornado u Evropi? (Foto:Twitter)
Gdje je sve zabilježen tornado u Evropi? (Foto:Twitter)

Na jugu Evrope tornado s ne baš razarajućom moći zabilježen je na istoku Španije te u zapadnim dijelovima Italije.

U sklopu analize meteorolozi su se osvrnuli i na situaciju u svakoj državi Evrope te su naglasili kako je do 2015. godine najveći broj tornada pogodio Njemačku, njih ukupno 1.027, a povrijeđeno je više od 670 stanovnika. Nakon Francuske, tornado je najčešće pogađao Rusiju, Franucsku, Španiju i Veliku Britaniju.

Koji tornado je bio najrazorniji na tlu Evrope? (Foto:Twitter)
Koji tornado je bio najrazorniji na tlu Evrope? (Foto:Twitter)

Ovakva pojava nije neuobičajena ni u regiji. Naime, u Srbiji se ova pojava često bilježi u ravničarskoj Vojvodini, gdje ga još nazivaju vihor ili čevrntija. Zvanično su zabilježeni na području Sombora, Jagodine, Valjeva te Inđije.

Razorni tornado dva puta je pogodio i Hrvatsku. Prvi slučaj dogodio se 31. maja 1892. u Novskoj, a drugi u Podravskoj Slatini 20. augusta 2007. godine. Novine su 1892. godine zabilježile kako je vjetar počupao 150 hiljada stabala, a tornado je u zrak bacao i željezne teretne vagone koji su težili i više od 13 tona.

Kako su naveli mediji, strujanje u tornadu bilo je ciklonalno, brzina vjetra pri tlu iznosila je oko 260 km/h, a preko šume su prošla dva vrtloga promjera 800-1.200 metara i 2.300 metara s izuzetno niskim pritiskom zraka u središtu. Prema današnjoj Torro skali, ovaj tornado bio bi klasificiran kao T6, odnosno kao umjereno razoran tornado.