Zimski krpelji već aktivni – sve do novembra traže domaćina

Krpelji podjednako "vole" i ljude i životinje. Iako se za njihovu aktivnost vezuje proljeće, ljeto i rana jesen, malo se zna da su aktivni već od januara.

0
Zimski krpelji već aktivni - sve do novembra traže domaćina

Krpelji se nalaze na mnogim mjestima u prirodi, na zelenim površinama, u dvorištima, parkovima, livadama i podjednako za domaćina biraju ljude i životinje.

Vladimir Ilić, koji se bavi poslovima dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, tokom ove godine pratio je brojnost i aktivnosti populacije navedenih insekata na nekim lokacijama.

“Nećete vjerovati, ali počeo sam da ih pratim od kraja januara kada je počela njihova aktivnost. Oni nisu nimalo bezazleni i mora se na njih obratiti posebna pažnja. To što je zima ne znači da ih nema. U jednom dijelu tog godišnjeg doba padaju u privremenu hibernaciju. Mogu da prežive i temperature u minusu, a najčešće se kriju u lišću, u šupljinama”, kaže Ilić i dodaje da je poznato kako mogu biti prenosioci boleti i zbog toga bi trebalo pokrenuti akcije njihovog suzbijanja.

Brojnost ne zavisi od aktivnosti životinja

Najviše nastanjuju travnate površine i njihova aktivnost i brojnost ne zavise od aktivnosti životinja. One im služe za ishranu, odnosno ženkama su neophodne da bi pomoću krvi koju sisaju, mogle da se razmnožavaju.

“Brojnost zavisi prije svega od vremenskih prilika. Vlažno i toplo vrijeme im izuzetno pogoduje, a samim tim povećava se i udio zaraženih krpelja u populaciji. Nekog organizovanog suzbijanja na većim površinama nema, uglavnom se to svodi na individualna domaćinstva”, kaže naš sagovornik i dodaje da se ti tretmani rade na većim zelenim površinama, u parkovima, u blizini škola i obdaništa.

Krpelji napadaju i ljude i životinje (foto: Sanja Dovečer)

Takozvani zimski pojavljuju se u avgustu i septembru i sve do novembra traže domaćina, a ukoliko u tome uspiju, držaće se za dlaku životinje cijele zime. Stručnjaci kažu da se oslanjaju na njuh i kada osjete miris butanske kiseline koju luče svi sisari, spuštaju se sa biljaka i prelaze na životinje ili čoveka.

“Svi smo upoznati sa krpeljima koji mogu da se zakače na kućne ljubimce. Naravno, njih treba povremeno pregledati, naročito kad se vratite iz šetnje. Ono što svakako preporučujemo je preventiva, bez obzira da li je ljeto ili zima. Kućne ljubimce treba redovno čistiti od parazita, ali danas ima i dosta preparata koji se koriste protiv buva i krpelja”, kaže veterinar Nikola Marković i dodaje da je jedan od načina nakapati sredstvo duž kičme životinje, ali šta god da se primjenjuje, mora se strogo voditi računa da se poštuje uputstvo za uporebu koje daje proizvođač.

Ako vas je ujeo, posjetite ljekara

Kada dospije na domaćina najprije nalazi pogodno mjesto gdje će zariti rilice. Ujed je bezbolan i dokle god je zakačen hrani se krvlju. Može da uveća svoje tijelo do neprepoznatljivosti. Ženka kad prikupi dovoljne količine krvi, otkači se od domaćina kako bi položila jaja. Ona koja su položena u proljeće prvo prelaze u stadij larve i već tada počinju da traže neke sitnije životinjice. Larve rastu do jeseni, a poslije zimskog perioda mirovanja, tokom proljeća pretvaraju se u mlade jedinke.

Svaki četvrti krpelj zaražen lajmskom bolešću – kako se zaštititi?

Postoje mnogi neobični savjeti kako ga treba ukloniti. Ipak, preporuke doktora su da sve sem brze i stručne medicinske intervencije povećava šansu da se ne izvadi čitav ili da dođe do ispuštanja bakterija koje mogu izazvati lajmsku bolest.

Insekta treba odstraniti pincetom, hvatanjem rilice što blize koži. Mjesto uboda treba provjeravati i do dva mjeseca. Pojava crvenila dokaz je zaraze uzročnikom pomenute bolesti i mora se liječiti.