Tužni podaci: Koliko je osoba u BiH u 2021. godini počinilo samoubistvo

0
Tužni podaci: Koliko je osoba u BiH u 2021. godini počinilo samoubistvo
FOTO: Ilustracija

Samoubistvo, uz brojke i podatke o prevenciji, i dalje je tabu tema – o kojoj se jako malo ili nimalo govori u javnosti.

Zato je redakcija portala Radiosarajevo.ba zatražila podatke od Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova RS kako bi imala kompletne podatke o počinjenim samoubistvima jer ne postoji državni zbirni podatak o istima, što također govori koliko se bh. vlast malo brine o ovom problemu.

Brojke nisu nimalo dobre – tako je, prema ovim podacima i bez informacija iz decembra, ukupno 400 osoba u BiH počinilo samoubistvo tokom 11 mjeseci prošle godine.

FBiH

Tokom 2020. godine, 156 muškaraca je u FBiH izvršilo samoubistvo, dok se taj broj tokom 2021. godine za 11 mjeseci povećao na 157.

Tokom 2020. godine je 37 žena u ovom entitetu izvršilo samoubistvo, a 40 tokom protekle godine, uz izuzetak decembra.

To znači da se, nažalost, povećao broj samoubistava sa 193 tokom 2020. godine na 197 za 2021. godinu na nešto više od dva posto.

RS

U bh. entitetu RS su, prema podacima iz nadležnog MUP-a, u 11 mjeseci prošle godine izvršena 203 samoubistva – od toga 151 muškarac i 52 žene.

U najvećem broju slučaja se radilo o osobama koje su starije od 60 godina.

Inače, tokom 2020. godine, izvršeno je 218 samoubistava – od toga 70 muškaraca i 48 žena.

U RS-u je najčešći način vršenja samoubistvo – vješanje, a slično govore i podaci iz FBiH, gdje postoje detaljniji podaci.

Tako su, osim vješanja, najčešći načini samoubistva i vatreno oružje, zatim skok s visine, te aktiviranje ručne bombe, trovanje, utapanje i oštri predmet.

Prevencija

Podsjetimo, ranije smo razgovarali sa psihologom Danijelom Ostojić upravo o ovoj temi, s fokusom na prevenciju – o kojoj se također ne govori.

“Izgradnjom jednog sistema vrijednosti koji će ići od vrtića do pune zrelosti ličnosti, jer samo tako možemo, izgraditi stabilne ličnosti koje će umjeti da prepoznaju sopstvenu vrijednost, osjete simptome sa kojima nisu dobro, reaguju na vrijeme, potraže pomoć, i u krajnjoj liniji prijave nasilje.

To je sistemska stvar, a to znači uključivanje svih državnih mehanizama koji će kroz instituacije školstva i obrazovanja unijeti radikane promjene, koje su Bosni i Hercegovini izuzetno neophodne”, napomenula je Ostojić.

Upravo kada je riječ o prevenciji, ukazuje se i na bitnost mentalnog zdravlja pa i naša sagovornica zaključuje kako ovakvi pregledi, nažalost, ne spadaju u preventivni dio zdravstva u BiH.

Na pitanje kada je vrijeme za zatražiti pomoć, ona je pojasnila:

“Uvijek je pravo vrijeme da potražimo pomoć. Ali to ne treba da razumijemo na način ‘da tražimo pomoć’. Moramo raditi na izgradnji drugačije svijesti o mentalnom zdravlju. Da li vi tražite pomoć stomatologa samo kada vas zub boli, ili idete na redovne preglede i popravljate zub kada je on u fazi za popravku?

Mentalno zdravlje, nažalost, ne spada u kategoriju preventivnih pregleda u Bosni i Hercegovini (govorim o svijesti naroda, op.a.), pa većina ljudi dolazi u kasnim fazama, kada uglavnom imamo udružena psihološka stanja, pa je i nama neophodno mnogo više vremena da se tu nešto popravi. Dakle, da zaključim -bavite se svojim mentalnim zdravljem, preventivno”.