Sve blagodati konzumiranja ribe: Manji rizik od srčanog i moždanog udara

Ljekari kažu da redovno konzumiranje ribe može smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i poremećaja metabolizma lipida – štetnog nakupljanja masti i tvari sličnih mastima u organizmu, a istovremeno blagotvorno djeluje na nivo holesterola u krvi. Korisne masti iz ribljeg ulja imaju višestruke prehrambene prednosti zbog kojih se u prehranu isplati uključiti nešto lososa ili haringe, smatraju članovi Njemačkog udruženja za prehranu (DGE) koji sedmično preporučuju konzumaciju jedne do dviju porcija ribe.

FOTO: Ilustracija
FOTO: Ilustracija

Konzumacija ribe pridonosi zdravlju srca zahvaljujući dvjema omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja: dokozaheksaenskoj kiselini (DHA) i eikosapentaenskoj kiselini (EPA). Ove polinezasićene masti pronalazimo uglavnom u ribi s masnim tkivom.

Ribe s niskim udjelom masti su bakalar, list i škarpina koje na 100 grama sadrže između 280 i 840 miligrama omega-3, dok je u masnim ribama poput lososa, skuše i haringe ima puno više. – Ovisno o količini masti, 100 grama haringe opskrbljuje organizam s 2000 do 3000 miligrama EPA i DHA – kaže glasnogovornica DGE-a Antje Gahl. Po aktuelnim podacima samo 250 miligrama EPA i DHA dnevno ima pozitivan zdravstveni efekat.

Ostale masne ribe, kod kojih udio ribljeg ulja čini preko 10 posto su jegulje, papaline i atlantski iverak. Vrste ribe s umjereno visokim udjelom ribljeg ulja (2 do 10 posto) su grgeč, pastrva i šaran. – Fileti riba bogatih masnim tkivom sadrže i visoke količine vitamina A i D – kaže Ute Schroeder iz Centra za prehranu i heanu koji djeluje pri njemačkom Institutu Max Rubner, ali i visoke koncentracije nijacina (vitamina B3) te vitamina B6 i B12. Isto vrijedi za esencijalne minerale u tragovima, selen i jod.

Sve blagodati konzumiranja ribe: Manji rizik od srčanog i moždanog udara

– U usporedbi sa slatkovodnom ribom, morska riba je bogata jodom pa se prosječna dnevna potreba za tim mikroelementom može zadovoljiti obrokom od 150 grama morske ribe – kaže Schroeder, napominjući da su dobri izvori joda i bakalar, skuša te list. U crvenom mišiću riba nalazi se veća koncentracija vitamina i mikronutrijenata nego u bijelom mišiću.

Ribe s većom crvenom mišićnom masom su haringa, skuša, sardina i tuna. Bijeli mišići kod riba kontrahiraju se anaerobno pa za energiju koriste glukozu, dok se crveni mišići kontrahiraju aerobno pa za energiju koriste masti. Tuna, zajedno s iglunom, bakalarom, štukom i oslićem može sadržavati relativno visoke razine žive no to vas ne bi smjelo sprečavati u tome da konzumirate ove vrste ribe.

– Ako sedmično jedete jednu ili dvije porcije ribe, zdravstvena korist nadmašit će sve štetne učinke od moguće kontaminacije živom ili drugim toksičnim tvarima – ističe Gahl.

(Hina)

Podijelite nas :