Predložene izmjene proistekle su iz zahtjeva predstavnika penzionera, ali i iz potrebe da se unaprijedi stabilnost i pravednost penzijskog sistema u Federaciji BiH. Najvažnija predložena promjena odnosi se na novi model usklađivanja penzija koji podrazumijeva povoljniji omjer po formuli 60% rasta troškova života (CPI) i 40% plate ili 40% CPI + 60% plate.
Konkretno, ako su troškovi života rasli više od plata, penzije će se povećavati po formuli 60% CPI + 40% plaće; a ako su plate rasle više, primjenjuje se formula 40% CPI + 60% plaće. Prema prijedlogu izmjena posebno je važno da ukoliko rezultat ove formule bude negativan, penzije se neće smanjivati, čime se štite stečena primanja.
Novina je i da će se od 2026. godine, ako se zakon u ovom prijedlogu usvoji, penzije usklađivati dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula, i to na osnovu rasta plata i troškova života u prethodnom polugodištu.
Prelazno, 1. januara 2026. penzije će se uskladiti prema ukupnom rastu plata i cijena u 2025. godini, kako bi prelaz s dosadašnjeg godišnjeg usklađivanja bio stabilan i predvidljiv. To znači da će penzioneri dobijati redovnija i sigurnija povećanja, a sam sistem će biti u potpunosti vezan za ekonomske pokazatelje.
Druga važna izmjena je uvođenje više nivoa najniže penzije. Najniža penzija više neće biti ista za sve, nego će zavisiti od dužine radnog staža, a ideja izmjene u zakonu je da se dodatno vrednuje rad i doprinosi osiguranika. Oni koji su radili duže imat će i višu najnižu penziju. Za one s najmanje 40 godina staža zajamčena penzija bit će povoljnija, u odnosu na dosadašnje rješenje.
Osim toga, zakon predviđa i jačanje zaštitnih mehanizama, pa nijedna buduća usklađivanja neće moći dovesti do smanjenja već dostignutih penzija. Istovremeno se preciziraju osnovice i procedure za određene naknade iz sistema, što će olakšati i ubrzati ostvarivanje prava, a sve izmjene su prema najavama usklađene i sa zakonima iz oblasti finansija i trezorskog poslovanja.
Ograničava se i najviša penzija, koja će ubuduće moći iznositi najviše pet puta više od najniže penzije, kako bi se smanjile velike razlike unutar sistema.
Prijedlogom izmjena proširuje se i pravo na naknadu troškova sahrane. Ranije su je mogli ostvariti samo članovi uže porodice, dok će sada to pravo imati i osobe koje su stvarno snosile troškove, a visina naknade određuje se u iznosu prosječne penzije isplaćene u prethodnom mjesecu.
Ranije su iz Ministarstva rada i socijalne politike poručili kako se stečena prava ne diraju, odnosno niko neće izgubiti ili imati manju penziju nego što ima danas. Svakako, da bi sve ove predložene izmjene bile usvojene, a nastale su u skladu sa ranijim zahtjevima predstavnika penzionera, potrebna je podrška Vlade FBiH i u konačnici oba doma Parlamenta FBiH, gdje će se pokazati ko je za, a ko protiv zahtjeva penzionera.
