Sarajevo, 8. februar 2026. – U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine ove subote je promovirana knjiga „Zlatko Ugljen – arhitektura / kritike / osvrti / intervjui“, u izdanju izdavačke kuće Dobra knjiga, a u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).
Knjiga donosi cjelovit pregled arhitektonskog stvaralaštva akademika Zlatka Ugljena, jednog od najznačajnijih savremenih arhitekata u Bosni i Hercegovini i regionu. Kroz izbor realiziranih projekata, stručnih kritika, osvrta i intervjua, publikacija predstavlja vrijedan doprinos sagledavanju savremene arhitektonske misli i prakse.
O knjizi i bogatom arhitektonskom opusu Zlatka Ugljena govorili su akademik HAZU-a Nikola Bašić, književnik i dopisni član ANUBiH Mile Stojić, fra Marko Karamatić, dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr Erdin Salihović, te prof. dr Nina Ugljen, kćerka akademika Ugljena.
Književnik Mile Stojić istakao je da je knjiga svojevrstan kompendij umjetničkog i graditeljskog djela arhitekte kojeg stručna javnost smatra jednim od najboljih jugoslavenskih arhitekata u decenijama prije raspada SFRJ.
„Zlatko Ugljen je pjesnik arhitekture, autor čija su djela obilježila veliku epohu gradnje, ali su mnoga od njih u vremenima zla bila rušena i uništavana. Ova knjiga podsjeća da istinski veliki stvaraoci često žive tiho, izvan buke i kakofonije savremenog svijeta“, naglasio je Stojić.
Akademik Nikola Bašić prisjetio se Ugljenovog pedagoškog rada, ističući da ga je upoznao još dok je bio asistent, te da je njegova metoda bila „šutnja koja govori“.
„Umjesto klasičnih predavanja, crtao je. Učio nas je da arhitektura u svojoj suštini jeste kultura, a ne samo građenje“, kazao je Bašić, opisujući Ugljena kao arhitektonskog pjesnika koji je stvarao prepoznatljivu poetiku prostora.
O posebnosti Ugljenove sakralne arhitekture govorio je fra Marko Karamatić, naglasivši da su njegovi objekti utemeljeni na dubokom poštovanju tradicije i ambijenta.
„Njegova arhitektura se diskretno uklapa u prostor, povezuje interijer s prirodom, a bjelina i svjetlost – naročito zenitalna – imaju ključnu ulogu. Malo je arhitekata koji svjetlo vrednuju na takav način“, istakao je Karamatić.
Dekan Arhitektonskog fakulteta prof. dr Erdin Salihović naglasio je da Ugljenova umjetnost nadilazi riječi, geografiju, naciju i religiju.
„Njegovi prostori su mjesto susreta čovjeka i kosmosa. Kada oblikuje polumjesec, križ, menoru ili zvijezdu, vjeruju mu i vjernici i ateisti – jer ga vodi unutrašnji umjetnički glas koji spaja ljude“, rekao je Salihović.
Na kraju promocije obratila se prof. dr Nina Ugljen, ističući da se karakter i senzibilitet autora najbolje iščitavaju iz njegovih djela, ali i iz ličnih priča onih koji su s njim dijelili život i profesionalni put.
Knjiga ima snažan dokumentarni i memorijski karakter, jer bilježi kritike, osvrte i polemike nastajale u različitim periodima društvenog i kulturnog razvoja. Iako sadrži više od 50 odabranih tekstova, ne obuhvata sve što je napisano o Ugljenovom stvaralaštvu, ali pruža reprezentativan uvid u njegovo bogato graditeljsko naslijeđe.
Publikaciju su priredili i uredili Asim Đelilović i Hatidža Isanović Çapkin, a namijenjena je studentima arhitekture i dizajna, magistrantima, doktorantima, ali i široj kulturnoj javnosti.
Zlatko Ugljen je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, što svjedoči o njegovom izuzetnom ugledu u regionalnim i međunarodnim naučnim i umjetničkim krugovima.
Više o akademiku Zlatku Ugljenu možete pročitati na ovom
linku: https://www.anubih.ba/zlatko-ugljen/
