Divlji portali bez impressuma, koji kradu sadržaj i šire dezinformacije, mogli bi uskoro biti suočeni s ozbiljnijim pravilima, jer je u pripremi novi zakon koji bi trebao urediti ovu oblast u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Vijeća za štampu BiH, situacija na medijskoj sceni je zabrinjavajuća. Od ukupno 488 web portala u BiH, samo 197 ima potpun impressum, 209 nepotpun, dok 82 portala uopće nemaju osnovne informacije o vlasništvu i odgovornim osobama. Problem je izražen u izbornim periodima, kada se pojavljuje veliki broj anonimnih portala s jasnim političkim ciljevima.
“Upravo ulazimo u period u kojem je očekivan porast portala bez impressuma, sa upitnom uređivačkom politikom, koji najčešće nastaju radi promoviranja određenih političkih stranaka ili diskreditacije političkih oponenata. Neophodno je naglasiti da Izborni zakon BiH propisuje da su web portali koji se opredijele za izvještavanje o izbornoj kampanji, dužni osigurati javne i transparentne informacije o svom vlasništvu” – navode iz Vijeća za štampu BiH.
Krađa sadržaja
Problem predstavlja i krađa sadržaja – tekstova, fotografija i videomaterijala – bez navođenja izvora ili dozvole autora.
“Pri preuzimanju fotografija i videosadržaja iz drugih medija, urednici i novinari dužni su da potpišu autore i navedu naziv medija iz kojeg su fotografije i videoprilozi preuzeti, osim ako dozvola za preuzimanje nije navedena u samom materijalu” – kažu u Vijeću za štampu BiH.
Ipak, naglašavaju da mediji trebaju aktivnije koristiti pravne mehanizme zaštite:
“Iako se postupci zaštite autorskih prava često doživljavaju kao dugotrajni, skupi i složeni, ključno je da medijski profesionalci koriste sve dostupne mehanizme za zaštitu svog rada.”
Problem dodatno komplikuje činjenica da protiv portala bez jasno definiranog vlasništva i uredništva gotovo nije moguće pokrenuti postupke.
Upravo zbog toga, u pripremi je novi zakon koji bi trebao uvesti red u ovu oblast, što nam je potvrdila Milanka Sudžum, šefica Odsjeka za komunikacije u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH:
“Izrada Prednacrta zakona o elektronskim medijima je u toku. U ovom trenutku ne možemo precizno navesti datum upućivanja Prednacrta zakona na javne konsultacije, ali je planirano da to bude krajem ove godine” – rekla nam je Sudžum.
Kako je pojašnjeno, zakon bi trebao jasno definisati pravila za rad medija – od osnovnih principa i standarda izvještavanja, preko obaveze dobijanja dozvola, do jasne identifikacije vlasnika i odgovornih osoba. Također će regulisati audiovizuelne sadržaje i videoplatforme, postaviti standarde za profesionalno izvještavanje, te uvesti mjere za jačanje medijske pismenosti građana.
Usklađivanje sa EU
Fokus će biti i na odgovornosti za objavljeni sadržaj, kao i na podsticanju samoregulacije unutar medijske zajednice.
“Navedene odredbe, posebno u dijelu identifikacije pružalaca usluga, izdavanja dozvola i odgovornosti za sadržaj, direktno se odnose na djelovanje neregistrovanih (divljih) portala, neovlašteno preuzimanje sadržaja i širenje dezinformacija, s ciljem uspostavljanja transparentnijeg i odgovornijeg medijskog okruženja” – kazala je Sudžum, naglašavajući da se sadržaj teksta Prednacrta zakona se usklađuje u maksimalnoj mogućoj mjeri sa zakonodavstvom Evropske unije.
Ako zakon bude usvojen, mogao bi predstavljati prvi ozbiljan pokušaj da se stane u kraj haosu na digitalnoj medijskoj sceni u BiH.
