“Uz ona standardna upozorenja koja stalno slušamo, dakle da nosimo laganu odjeću, da ne izlazimo od 10 do 17 sati van i da pijemo puno tekućine, ima još toga. No zadržat ćemo se na dehidraciji jer ne biste vjerovali koliko problema može izazvati. Sa mnom je specijalist neurologije iz KB-a Dubrava, dr. Filip Đerke. Recite nam, konstantno slušamo ova upozorenja, a ljudi reagiraju obično s ‘joj, pa znamo da je vruće’, ali nije baš za igranje s ovim vrućinama”, započela je razgovor reporterka Nove TV Sanja Vištica.
Glavni simptomi dehidracije
“Upravo to, znači sama dehidracija, ne samo onaj osjećaj žeđi koji se može javiti, nego imamo i tupe glavobolje, vrtoglavice, jedno konfuzno stanje koje se reflektira kraćom koncentracijom, stalnim ponavljanjem istih pitanja, do nekih opasnih simptoma poput veće vrtoglavice, nestabilnosti u hodu, gdje čovjek zapravo skoro ne može hodati koliko je dehidrirao”, kaže specijalist neurologije iz KB-a Dubrava dr. Filip Đerke.
Danas smo u prilogu mogli čuti da ljudi kažu da im je svejedno 35 ili 40, jednako je vruće. Je li našem tijelu zaista tako?
“Ako kratko gledamo, da, 10-15 minuta gotovo nitko ne osjeti razliku. Ali ovdje moramo uzeti u obzir da imamo vanjsku temperaturu više od 30 stupnjeva nekoliko dana uzastopce. Naš organizam može se nositi prvi, drugi dan, ali treći, četvrti i peti dan oni kompenzatorni mehanizmi već su debelo načeti jer su se iskoristili prvih dana. I tu onda dolazi i da nam je hrana puno teža jer je probava sporija, da nam se zbog dehidriranosti javlja glavobolja, postajemo zaboravljivi i slično. To su simptomi koje pridodajemo umoru ili nekim drugim stvarima, a ne mislimo da smo dehidrirani. Velika vrućina nije opasna prvi dan toliko i zaista ne vidimo razliku od 35 ili 37. Ali treći, četvrti, peti dan, upravo ono što donosi ovaj toplinski val, zapravo nam čini razliku i to postaje vrlo opasno za naše sugrađane”, kaže Đerke.
Ljudi rade istim tempom unatoč toplinskom valu
Znači, zato postanemo onako jako umorni?
“Upravo to. I taj umor pripisujemo nekoj velikoj iscrpljenosti, ali isto moramo uzeti u obzir da mnogi sugrađani, iako nekoliko dana traje visoka temperatura, kad dođe toplinski val, ne staju sa svojim obvezama. Znači, radimo istim tempom, a mi smo možda četvrti-peti dan u visokim temperaturama. I onda zapravo te dane osjetimo taj umor.”
Znači, kao motor, pregrijavamo se?
“Upravo to, nekoliko dana radimo na puno okretaja i jednostavno trebamo stati, čuvati sebe da bismo mogli nastaviti dalje.”
Pijte puno tekućine, to slušamo apsolutno svako ljeto i sad me zanima koliko ta dehidracija može biti opasna i kako ona utječe na naš mozak.
Mineralna bolja od obične, mlijeko najbolje
“Može biti jako opasna, osobito kad je već počnemo prepoznavati, tad je tijelo već dehidrirano. Oni prvi koraci, govorimo o situaciji kad smo prošli kompenzatorne mehanizme, znači više se tijelo toliko ne znoji, srce počinje ubrzano lupati itd., dolazi do pada tlaka, mokraća postaje koncentriranija i tamnije boje, e u tom trenutku tijelo je već dehidrirano. To prvo osjeti naš mozak. Glavobolja je glavni simptom koji se javlja i kod muškaraca i žena, potom vrtoglavica, nestabilnost u hodu, za koju ljudi kažu da je kao da hodaju po brodu. I treća je ta zaboravljivost, konfuzija koja se javlja u vidu bilo smanjene koncentracije ili ponavljanja istih pitanja. Neke događaje stvari iz recentne memorije znaju zaboraviti. Ovo što pričam je osobito izraženo kod starih sugrađana, ali se može javiti i kod mlađih ljudi.”
Rehidracija, što piti i kako nadoknaditi tekućinu, je li to voda, mineralna? Stalno čujemo različita mišljenja, što je točno?
“E, sad, uvijek ćemo sugerirati vodu, ali kad govorimo o mineralnoj, odnosno gaziranoj vodi, ona može brže hidrirati u onoj akutnoj dehidraciji. S druge strane, ako gledamo neke druge napitke, preporučuje se mlijeko, ono vrlo brzo rehidrira organizam, potom određeni izotonični napici s elektrolitima jer mi nemamo samo gubitak vode nego gubimo i elektrolite, a taj elektrolitni disbalans u drugom koraku daje dosta neuroloških simptoma. Vodeće su preporuke ne samo voda, nego mineralna voda ili neki sok, izotonični napitak. Sugerira se čaj koji u sebi ima malo šećera i malo soli. I, evo, ovo što smo zadnje saznali, to je mlijeko – čak punomasno mlijeko vrlo dobro hidrira.”
Paziti na diuretike
Znači, kafa bi isto bila dobra?
“Kafa kao takva da, ali ona je diuretik, tako da tu moramo paziti jer svi ti kofeinski napici i energetska pića imaju u sebi taj diuretski dio, tako da je to možda bolje izbjegavati.”
Često sam znala čuti od liječnika da ljudi dođu i traže infuziju, koliko je to dobra ideja?
“Ljudi vole doći po infuziju, ali ako osoba nema neku ozbiljnu dehidraciju, to znači da može još uvijek gutati, da može na usta popiti neku tekućinu, to je i dalje puno bolje. Čak i studije pokazuju da kod umjereno dehidriranih osoba voda na usta puno brže rehidrira tijelo nego infuzija. Tako da to nema nekog utemeljenja, iako je vjerovanje takvo.”
Maloprije ste mi rekli da ste imali slučajeva gdje je vrućina nanijela štetu mladim ljudima. Znate kako je, mi mladi uvijek kažemo: “A dobro, mlad sam, mogu ja…”
“Stariji ljudi štede se malo više nego mlađi. Mlađi se junače, izlaze van, dehidrirani su. Imamo sad nekoliko primjera gdje su ljudi na studentskom poslu, znači vrlo mladi, u 20-im godinama, zaista imali toplinske udare, dolazili s neurološkim simptomima, gdje je zapravo uzrok tih tegoba bila dehidracija.”
