Istraživanje je malo i njegovi autori jasno upozoravaju da rezultate ne treba pretvarati u tvrdnju da paradajz “sprječava demenciju” ili čudesno poboljšava mozak.
Ali način na koji je studija sprovedena i ono što su naučnici zabilježili dovoljno su zanimljivi da zaslužuju pažnju.
Svakog dana dobijali oko 35 grama koncentrata paradajza
U randomizovanom kliničkom ispitivanju učestvovali su zdravi ljudi između 40 i 55 godina, a studiju su završila 42 učesnika.
Isti ljudi prošli su kroz dva različita perioda ishrane. Tokom jednog tromjesečnog perioda svakodnevno su jeli koncentrisani paradajz pire, u prosjeku oko 35 grama dnevno, dok su se tokom drugog tromjesečnog perioda pridržavali ishrane sa malim unosom likopena.
Između dvije faze napravljena je pauza od mjesec dana.
Likopen je pigment odgovoran za karakterističnu crvenu boju paradajza i jedan od njegovih najpoznatijih antioksidanasa.
Nakon tri mjeseca bolje su rješavali određene testove
Kada su naučnici uporedili rezultate, primijetili su poboljšanja u određenim kognitivnim sposobnostima nakon perioda u kojem su učesnici svakodnevno konzumirali paradajz.
Najizraženija razlika zabilježena je kod selektivne pažnje i brzine obrade informacija.
Učesnici su ostvarili i nešto bolje rezultate na testu asocijativnog pamćenja, odnosno zadatku povezivanja lica i imena. Istovremeno je značajno porastao nivo likopena u njihovoj krvi.
Istraživači su pratili i BDNF, protein koji ima važnu ulogu u funkcionisanju i plastičnosti nervnog sistema, ali je njegov porast bio na granici statističke značajnosti.
Naučnici su pratili i šta se događa u mozgu
Posebno zanimljiv dio istraživanja uključivao je funkcionalnu magnetnu rezonancu.
Snimci su ukazali na promjene u funkcionalnoj povezanosti određenih moždanih mreža nakon perioda sa paradajzom.
Ali ovde dolazi veliko “ali”. Snimanje mozga urađeno je na samo 14 učesnika. To je veoma mali uzorak, pa sami istraživači rezultate ovog dijela studije smatraju preliminarnim. Promjena u povezanosti moždanih mreža takođe ne znači automatski da je mozak postao “bolji” ili zdraviji.
Za takav zaključak potrebno je mnogo više podataka.
Da li je za sve zaslužan likopen?
To još uvijek ne znamo. Likopen je posebno zanimljiv naučnicima zbog svojih antioksidativnih svojstava, a proizvodi od termički obrađenog paradajza mogu biti dobar izvor ovog jedinjenja.
Zagrijevanje mijenja strukturu paradajza i može da poveća bioraspoloživost likopena, odnosno količinu koju organizam može da iskoristi. Njegova apsorpcija bolja je i kada se paradajz jede uz izvor masti.
Zato sos od paradajza sa malo maslinovog ulja nije loša kombinacija.
Ipak, studija nije dokazala da je baš likopen izazvao zabilježene promjene. Paradajz sadrži i druga bioaktivna jedinjenja koja su mogla da imaju ulogu.
Ovo ne znači da treba jesti koncentrat paradajza kao suplement
Studija ima nekoliko važnih ograničenja. Osim relativno malog broja učesnika i svega 14 ljudi uključenih u snimanje mozga, istraživanje nije bilo zaslijepljeno. Učesnici su znali kada jedu paradajz, što može uticati na ponašanje i rezultate pojedinih testova.
Istraživanje je trajalo nekoliko mjeseci, pa ne znamo ni da li bi zabilježene promjene opstale dugoročno.
Najvažnije – nije ispitivano da li paradajz sprječava demenciju, Alchajmerovu bolest ili druge neurološke bolesti.
Zato nema razloga da od sutra jedemo koncentrat paradajza na kašiku verujući da smo pronašli hranu koja čuva pamćenje.
Ali istraživanje jeste ponudilo zanimljiv trag. Kod zdravih ljudi srednjih godina tri mjeseca redovnog unosa koncentrisanog paradajza bila su povezana sa boljim rezultatima na pojedinim testovima pažnje, brzine obrade informacija i asocijativnog pamćenja.
Da li je za to zaslužan likopen, kombinacija sastojaka iz paradajza ili nešto treće, tek treba da pokažu veće i dugotrajnije studije.
Za sada, paradajz ostaje ono što je bio i prije ovog istraživanja – veoma korisna namirnica koju vrijedi imati na jelovniku, ali ne i lijek za mozak, prenosi Ona.rs.
