Iz Bijeljine u dansko podzemlje: Ko je Amira Smajić, „Ledena kraljica“?

Životna priča Amire Smajić, poznate pod nadimkom „Ledena kraljica“, godinama privlači pažnju javnosti u Danskoj. Rođena je u Bijeljini, a kao djevojčica je izbjegla iz Bosne i Hercegovine. Kasnije je postala pravnica koja je godinama sarađivala s kriminalnim grupama, da bi ih potom razotkrila uz pomoć skrivene kamere.

Amira Smajić, koja je u danskom podzemlju bila poznata kao „Ledena kraljica“, rođena je u Bijeljini, u Bosni i Hercegovini, tadašnjoj Jugoslaviji, prenosi Kliks, pozivajući se na danski izvor Newsner.

Njena životna priča mogla bi poslužiti kao predložak za filmski scenario. Kao petogodišnja djevojčica, 1993. godine, napustila je ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu i s grupom izbjeglica stigla u Dansku, gdje je kasnije izgradila karijeru pravnice. Međutim, njen put vodio je u potpuno drugačijem pravcu od onoga što bi se očekivalo od osobe s pravnim obrazovanjem.

Smajić je diplomirala pravo na Univerzitetu Južne Danske u Odenseu, a više od deset godina savjetovala je pripadnike kriminalnih grupa, među kojima su bile i poznate bajkerske organizacije Hells Angels, Bandidos i Satudarah. Prema navodima medija, pomagala im je u vezi s poreznim šemama i pranjem novca.

Skrivenom kamerom razotkrila dansko podzemlje

Široj javnosti postala je poznata kroz dokumentarnu seriju „Den sorte svane“ (Crni labud), koju je režirao Mads Brügger, a emitovala danska televizija TV 2 u maju 2024. godine.

Tokom približno 250 minuta programa, Smajić je skrivenom kamerom snimala razgovore s dvadesetak osoba, među kojima su bili dileri, advokati, poduzetnici i bivši političari. Snimci su otkrili razgovore o prevarama, pranju novca i drugim nezakonitim poslovima, izazvavši veliku pažnju javnosti i reakcije danskih institucija.

Nakon emitovanja serije, danski ministar pravde izjavio je da je šokiran onim što je prikazano, dok se Danska advokatska komora izvinila zbog ponašanja dvojice advokata koji su se pojavili u dokumentarcu.

Novi obrat: Bila je i policijska doušnica

Priča je dobila novi obrat u junu 2025. godine, kada je TV 2 objavio dodatne dvije epizode dokumentarne serije. U njima je otkriveno da je Smajić istovremeno sarađivala s danskom policijom kao doušnica.

Prema navodima televizije, fotografisala je bilješke novinara i policiji proslijedila kopiju njihovog vanjskog diska. Objavljeno je i da su je dvojica policajaca 2022. godine uputila da tokom saslušanja laže o gubitku pamćenja.

Slučaj je izazvao dodatne kontroverze, nakon čega je nezavisni policijski ombudsman pokrenuo istragu. Pojavila su se i pitanja o načinu na koji je TV 2 pripremao dokumentarnu seriju, posebno nakon medijskih otkrića da je jedna dramatična scena u garaži snimljena devet dana nakon događaja koji je trebalo da prikazuje, prema uputama novinara.

Više sudskih presuda i zatvorskih kazni

Nakon velikog medijskog interesovanja, Smajić se suočila i sa sudskim postupcima. Ubrzo nakon premijere dokumentarne serije osuđena je na tri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja dokumenata, prenijela je švedska televizija TV4, pozivajući se na agenciju Ritzau.

U januaru 2025. godine Općinski sud u Odenseu izrekao joj je kaznu od godinu i po zatvora u predmetu koji je obuhvatao deset tačaka prevare i falsifikovanja, ukupne vrijednosti oko 1,8 miliona danskih kruna, odnosno približno 470.000 KM. Od izrečene kazne tri mjeseca trebalo je da provede u zatvoru, a sud joj je zabranio i bavljenje pravnim savjetovanjem.

Među oštećenima u tom predmetu bilo je i jedno bosansko udruženje u Danskoj, navode mediji.

Nova presuda izrečena joj je 3. jula 2025. godine, kada ju je isti sud osudio na dvije godine i dva mjeseca zatvora, od čega dva mjeseca mora odslužiti, uz novčanu kaznu od 7,6 miliona danskih kruna, što iznosi približno dva miliona KM.

Prema navodima tužilaštva Policije Fyna, priznala je da je sa saučesnikom podnosila lažne zahtjeve za isplatu plata radnicima propalih firmi državnom garantnom fondu, kao i utaju poreza veću od 7,1 miliona kruna i PDV-a u iznosu od oko pola miliona kruna.

Od djevojčice koja je početkom devedesetih godina izbjegla iz Bijeljine do osobe čija je priča potresla dansku javnost – životni put Amire Smajić obilježen je brojnim preokretima, a dokumentarna serija „Crni labud“ otvorila je pitanja o vezama kriminalnog podzemlja, poslovnog svijeta i institucija u Danskoj.