Kako su globalni ekonomski trendovi utjecali na privredu u BiH: Posla ima, ali nedostaje radnika
Globalni ekomonski trendovi u odreÄenoj mjeri pozitivno su utjecali na oporavak bh. privrede od posljedica pandemije koronavorusa. Poseban uspjeh ostvaruje metalska industrija koja bilježi poveÄanje izvoza, ali problem predstavlja nedostatak kvalifikovane radne snage.
Privrede ZeniÄko-dobojskog i Tuzlanskog kantona najbrže se oporavljaju od posljedica pandemije, a rast industrijske proizvodnje u godini na izmaku je 3,5 posto u odnosu na lanjske rezultate. Porast izvoza, ali i uvoza prati nedostatak radne snage, zbog Äega Äe se morati krenuti u agresivnije procese prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika.
Naime, pandemija koronavirusa nanijela je brojne probleme bh. privredi koja se u odreÄenom trenutku naÅ”la na koljenima. Posljedice su najviÅ”e osjetile oblasti turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika, a u odreÄenoj mjeri na mukama se naÅ”la i industrijska proizvodnja.
MeÄutim, u odnosu na godinu ranije, ZeniÄko-dobojski i Tuzlanski kanton uspjeli su ostvariti znaÄajne poslovne uspjehe, Å”to je sasvim prirodno jer su ove dvije bh. regije posebno naslonjene na industrijsku proizvodnju.
U ova dva kantona rast industrijske proizvodnje zabilježen je od 3,5 posto, s tim da tuzlanska regija u ostalim parametrima ostvaruje neŔto bolje rezultate.
“Kada govorimo o izvozu, za devet mjeseci ove godine on je ostvaren u iznosu od okvirno 1,5 milijardi KM i to su uglavnom proizvodi iz metalske i hemijske industrije, Å”to je rast od 21 posto. TakoÄer, bilježimo i rast uvoza od 1,7 milijardi KM i uglavnom je rijeÄ o repromaterijalu za metalsku i hemijsku industriju, koji smo ugraÄivali i potom izvozili”, kaže Nedret KikanoviÄ, predsjednik Kantonalne privredne komore u Tuzli.
S druge strane, globalno poveÄanje cijena repromaterijala, usluga i transporta svakako je utjecalo na sporiji opravak tuzlanske privrede.
“MeÄutim, naÅ”a prednost je da smo imali izvozno orijentisanu privredu te su naÅ”i privrednici uspjeli saÄuvati ugovore koje su imali sa inozemnim partnerima. To je ono Å”to je dalo ovaj rast o kojem smo priÄali”, navodi KikanoviÄ.
Prema aktuelnim podacima, u Tuzlanskom kantonu zaposlene su 103 hiljade osoba, dok se na evidenciji Kantonalnog zavoda za zapoŔljavanje nalazi njih 71 hiljada.
Ali, za privredu, posebno metalski sektor veliki problem je nedostatak kvalifikovane radne snage, s obzirom da sve veÄi broj majstora odlazi u razvijenije evropske zemlje.
“Svjetska proizvodnja globalno se preselila u Evropsku uniju, s obzirom na to da je poskupio transport te je odreÄeni broj proizvoda neisplativo uvoziti. Zbog toga raste i obim posla u BiH, ali nama veliki broj ljudi odlazi te Äemo morati vrÅ”iti prekvalifikaciju i dokvalifikaciju kako bi mogli imati kadrove da održimo ovaj nivo proizvodnje i privrede”, smatra KikanoviÄ.
Ova regija naÅ”e zemlje trenutno vapi za graÄevinskim radnicima te majstorima u metalskoj i tekstilnoj industriji, odnosno niskoakumulativnim privrednim granama. Aktuelnoj situaciji, prema rijeÄima KikanoviÄa, obrazovni sitem mora Äim prije odgovoriti, kako bi dobili fleksibilniju radnu snagu.
“To Äemo morati raditi u narednom periodu. VeÄ smo obavili odreÄene razgovore sa kantonalnim ministarstvom obrazovanja kako bismo formirali centar za obrazovanje odraslih”, dodao je KikanoviÄ.
InaÄe, proizvodi iz Tuzlanskog kantona u ovoj godini najviÅ”e su izvezeni u Austriju i NjemaÄku. Kada je rijeÄ o promociji privrede, nadležni iz tuzlanske regije u ovoj godini su se bazirali na prostor naÅ”e zemlje, zbog zatvorenosti sajamske industrija u regionu, posljediÄno i dalje prisutnoj pandemiji koronavirusa.
