Zašto stećkopedija treba da postoji?! Vjerovali ili ne – između ostalog i zbog ovoga!
Pokušajte sami pronaći grešku na novčanici od 10 konvertibilnih maraka, jer svaki dan nam pred očima. Ukoliko Vam to ne uspije, jer niste upoznati sa “kamenim blagom” Bosne, čak i odgovor poput ovog ćete naći u STEĆKOPEDIJI!
A sada bi Vas zamolili da ponovo pogledate ovu fotografiju od 10 KM. Posebnu pažnju posvetiti donjem dijelu slike, odnosno strani novčanice na kojoj se nalazi stećak.
O čemu se radi?
Ako uzmete novčanicu vidjet ćete da je uz sliku sitnim slovima ispisano stećak, Radimlja. Odmah nam je bilo jasno da je pogrešno upisana lokacija pronalaska stećka, jer motivi stećaka iz Radimlje nisu ni slični, na njima su obično naslikani ljudi dignute ruke. U pomoć smo pozvali Makovog unuka dr. Gorčina Dizdara, direktora Fondacije Mak Dizdar, koji je nastavio njegovati djedovu ljubav prema stećcima- ili kako ih je popularno nazvao, kamenim spavačima. I pomogao nam je da riješimo misteriju.
– Moram priznati da ni sam nisam primijetio ovu grešku dok mi Vi niste ukazali na nju. Najprije sam konsultirao kataloški pregled motiva sa stećaka autorice Marian Wenzel, u kojem je kao lokalitet ovog stećka pogrešno navedeno selo Dobromani kod Trebinja. Međutim, uz pomoć kolegice sa Sveučilišta u Mostaru Edite Vučić, koja je fotografiju ovog stećka pronašla u knjizi Alojza Benca “Stećci”, došao sam do sigurnog zaključka da se radi o stećku sa nekropole Križevići u istočnoj Bosni – istakao je Gorčin.
Da, zaista, i mi smo sa portala Zvornički.ba bacili smo se na posao i uz pomoć naših prijatelja došli do stećka, fotografisali, i sami se možete uvjeriti o ovome o čemu govori dr. Dizdar.
Navedena nekropola stećaka nalazi se na tromeđi zaselaka Seferovići, Potočana i Motova, odnosno za bolje poznavaoce ovih krajeva odmah ispod Dovišta Orlić, a sve u okviru mjesne zajednice Križevići.
Fotografiju ovog stećka na Mramorlju zabilježio je Ramiz Halilović te istu proslijedio na email adresu našeg portala.
Nadamo se da će greška vremenom biti ispravljena, jer, ukoliko se već ističu historijski podaci, onda bi trebalo voditi računa o njihovoj ispravnosti.
– Volio bih reći da je ovakva greška u ovako značajnom kontekstu neshvatljiva. Međutim, ona nažalost predstavlja samo jedan od brojnih simptoma gotovo potpune nezainteresiranosti naših vlasti za bosanskohercegovačko kulturno naslijeđe. Najbolji primjer za to jeste upravo odnos prema stećcima koji, iako su protekle godine uvršteni u listu UNESCO svjetskog naslijeđa, u velikoj većini slučajeva i dalje propadaju, bez ikakvog sistematskog rada na njihovoj zaštiti, valorizaciji i promociji. Kulturno naslijeđe u Bosni i Hercegovini najčešće služi kao sredstvo potpirivanja etno-nacionalnih sukoba, dok bi se tobožnji patriotizam naših političara najprije trebao iskazivati kroz uspostavljanje sistema za njegovo proučavanje i afirmaciju. Greške poput ove mogu se dogoditi svakome, ali samo u državi bez sistema one mogu završiti i na simbolički tako značajnoj poziciji kao što je novčanica nacionalne valute. I k tomu još, da prostiš, na poleđini novčanice na kojoj je prikazan Mak Dizdar, čovjek koji je dao tako veliki doprinos u proučavanju stećaka…– zaključio je Gorčin.
Kao što se može vidjeti na fotografijama koje je zabilježio Ramiz Halilović iz Križevića, nekropola je u dosa lošem stanju i bez adekvatne zaštite.
(Faktor.ba/Zvornički.ba)
