Aida Kamišalić-Latifić, profesorica na Fakultetu za elektrotehniku, računarstvo i informatiku Univerziteta u Mariboru, prije nekoliko dana proglašena je inžinjerkom godine u Sloveniji za 2019. Nominirao ju je Univerzitet na kojem već duži niz godina radi kao profesorica i istraživačica, nakon čega je, odlukom nezavisnog žirija, između deset kandidata koji su ušli u najuži izbor dr. Kamišalić-Latifić proglašena najboljom.
Znanje je trajni kapital
– Naravno da mi je ovo priznanje velika čast. Doduše, nisam navikla na medijsku pažnju. To što sam u Sloveniji dobila priznanje je potvrda da, gdje god da ste, ljudi vas cijene po onom što radite i koliko uspješno radite, a ne ko ste, odakle ste, kako se zovete itd. Mnogi su spremni ustvrditi da su računarstvo, informatika, elektrotehnika muško zanimanje, što nisu u pravu. Priznanje koje sam dobila upravo je primjer da su i žene u ovom poslu jednako uspješne kao i muškarci – kaže ova mlada naučnica.
Ona je mala samo 12 godina kada je, nakon agresije na BiH, izbjegla iz Zvornika i s roditeljima i bratom obrela se u jednom izbjegličkom centru u Sloveniji. Bilo je, kaže, strašno ostaviti svoj grad, školu, prijatelje i sve što su imali i doći u zemlju čiji jezik ne poznajete, a ljude pogotovo.
– Samo sedam dana nakon što smo iz Zvornika stigli u Sloveniju, tačnije u Maribor, moj otac je kao predratni iskusni ekonomista dobio posao komercijaliste u jednoj poznatoj firmi. Iako dijete, kroz ovaj očev primjer, shvatila sam da je znanje to koje raščišćava sve puteve, a rad oruđe koje pomaže da uspijete. Od tada moj životni moto je da vam neko može sve uzeti, oteti, ali znanje ne može, ono ostaje vaš trajni kapital. Brzo sam naučila slovenski jezik, u tadašnjoj izbjegličkoj školi dovršila osnovnu školu, zatim završila gimnaziju, nakon čega sam započela studij elektrotehnike, računarstva i informatike – ističe dr. Kamišalić-Latifić.
Svoj dodiplomski studij završavala je na Univerzitetu u Mariboru i Univerzitetu Rovira i Virgili u Španiji, da bi 2014. godine u Mariboru odbranila doktorsku disertaciju.
– Mnogi me nakon priznanja koje sam dobila, osvrćući se na cjelokupni moj životni put, predstavljaju kao osobu koja treba biti podstrek mladima da mogu uspjeti iako im životne okolnosti ne idu u prilog, iako ne dolaze iz privilegirane sredine itd. To jeste tako, ali moja deviza je da, kad dobijete priliku, ustvari kad je zaslužite, morate tu priliku iskoristiti. A samo radom i odricanjem to možete – kaže ona.
Prijavljeni evropski patent
Profesorica Kamišalić-Latifić ne krije radost što su mnogi koji su iz raznih dijelova BiH devedesetih godina bili prisiljeni otići u izbjeglištvo, postigli velike uspjehe u raznim oblastima nauke, i to u cijelom svijetu. Sličnih njoj, kaže, ima znatan broj i u Sloveniji, od kojih su neki i na njenom univerzitetu.
Oblast istraživanja kojom se dr. Kamišalić-Latifić bavi je „blockchain“ tehnologija, baze podataka, distribuiranje baze podataka, medicinska informatika itd. Članica je naučnog tima svog univerziteta s registriranim patentom u Sloveniji i prijavljenim evropskim patentom iz oblasti „blockchain“ tehnologije. Dobitnica je niza priznanja za naučni rad, a u protekloj godini, osim priznanja „Inžinjerka godine“, dobitnica je i priznanja svog fakulteta za istraživački rad.
I muž uspješan elektroinžinjer
Aida Kamišalić-Latifić kćerka je prijeratnog uglednog ekonomiste iz Zvornika Mustafe Muje Kamišalića i prof. Sadete Kamišalić. Udata je za isto tako uspješnog elektroinžinjera Omara Latifića, također porijeklom iz BiH, i majka dvoje djece.
Ponosna je i što je fakultet na kojem radi, kroz razne projekte, osim Hrvatske i Srbije, uspio ostvariti i saradnju s Univerzitetom u Sarajevu, tačnije Elektrotehničkim fakultetom.
Nisam imala kompjuter sve dok nisam krenula na studije
– Nisam pristalica teze da smo mi iz BiH bolji i pametniji od onih koji dolaze iz drugih zemalja. Moje mišljenje je da su mnogi, posebno generacije koje su devedesetih godina izbjegle iz BiH, uspjele jer su dobile priliku, a onda su mnogo radili, davali sebe i to je prepoznato. Treba potencirati rad. Daleko od toga da je meni bilo jednostavno, ali ja sam željela uspjeti – željela sam pobijediti situaciju u kojoj sam se našla. Ja nisam imala kompjuter sve dok nisam krenula na studije.
Kad sam odlučivala šta studirati, s obzirom na to da sam voljela matematiku, odlučila sam se za informatiku. Svi mi moramo uzeti svoj život u svoje ruke. Znam i žao mi je što u BiH vlada neka vrsta apatije, posebno među mladima, ali moje iskustvo govori da je život borba u kojoj se nikad ne smijete predavati – poručuje dr. Kamišalić-Latifić.
(Avaz)
