Niske temperature i snijeg sigurno će štetiti svim voćnim vrstama. Najviše će stradati breskve i kajsije koje su, u većini krajeva, bile u fazi punog cvjetanja. Poslije otapanja snijega, voće bi trebalo prihraniti aminokiselinama kako bi lakše podnijelo stres zbog perioda niskih temperatura.


snijeg-na-stablima-krusaka-880x495

Početak proljeća donio nam je snijeg i niske temperature. Nakon mrazne noći, nedjelja na ponedjeljak, koja je dovela do oštećenja na otvorenim cvjetovima sorti jabuka, krušaka, breskvi i šljiva, uslijedile su padavine koje su formirale snježni pokrivač i na stablima voćaka.

Ponoviti tretman aminokiselinama
Snijeg je, pri ovako lošim vremenskim uslovima, dobar izolator na cvjetovima i pupoljcima, a dodatni problem može da nastane ako dođe do njegovog naglog topljenja praćenog niskim temperaturama, odnosno, mraznim noćima. Ako i dođe do toga, ponovo bi trebalo zaštititi voćke dimljenjem ili orošavanjem jer, niže dnevne temperature koje će sigurno ostati barem dva do tri dana nakon prestanka padavina, onemogućavaju tretman aminokiselinama.

snijeg-na-stablima-vocaka-3

Kako od mraza sačuvati stare sorte voća?

Sa njima bi, u svakom slučaju, trebalo da se tretira voće čim dnevne temperature pređu 10 C°, u količini od dvije litre po hektaru, kako bi stabla lakše podnijela stres nakon otopljavanja.

Breskve i kajsije najviše će da stradaju
Ako su voćari imali vremena da pregledaju cvjetove, oni koji su promijenili boju u smeđu, crnu ili su se sparušili, znači da neće biti ploda dok antere sa polenom koje nisu pocrnile znače da je cvijet “preživio” niske temperature. Oštećenja sigurno ima, a to zavisi i od nadmorske visine u kojima se nalaze zasadi.

Na nižim visinama, pupoljci su se skoro otvorili a rane sorte su cvjetale. Kod jabuka, sorte Ajdared i Gala, koje su bile najviše otvorene, biće oštećenja kao što je kod krušaka slučaj sa sortama Junska ljepotica i Abate Fetel. Kod šljiva, šteta može da se očekuje na sortama Stenlej, Čačanska rana, rodna, ljepotica i požegača. Kod breskvi i kajsija skoro sve sorte bile su u fazi cvjetanja i to je vrsta kod kojih će biti najviše šteta od mraza.

Ako i dođe do formiranja ploda, u njegovom budućem razvoju može doći do pojave smeđe boje, pri njegovom vrhu, koja će ostati do berbe, kao i pojave svjetlijih i tamnijih zona osnovne boje plodova, na ostalim dijelovima ploda tokom vegetacije.

I težak snijeg predstavlja problem
Voćari koji su obavili rezidbu, prihranili voćke i koliko toliko ih zaštitili od mraza trebalo bi da imaju manje šteta. Jabučaste, koštičave i jezgraste vrste lakše podnose težinu snijega dok proizvođači malina, naročito u višim područjima, sigurno će muku mučiti sa vlažnim snijegom na stabljikama iznad posljednje žice. Malina ima tanko stablo i može doći do lomljenja gornjih dijelova stabljike zbog težine snijega.
(Agroklub)