Ovih dana u toku je jesenja berba šumskih gljiva, a u Zvorniku to može da ima nekoliko benefita. Zvornik je bogat šumskim površinama na kojima rastu jestive gljive, a tu je u Karakaju i otkupna stanica koja otkupljuje sirovu gljivu i plaća uglavnom dobrim cijenama. Zvorničke šume nisu prviše strme nit naseljene zvijreima opasnim po ljude, tako da šetnje šumama mogu biti duge, ugodne i prostor za dobru zaradu.
Prema nekim istraživanjima šetnja šumom i disanje šumskog vazduha poboljšava zdravlje.
Pored nabrojanih dobrih strana berbe gljiva, takođe tu je i opasnost od trovanja tim gljivama jer su mnoge gljive dosta slične, a mješanje jestive i otrovne može biti fatalno i smrtonosno. Posljednji smrtni slučaj uzrokovan trovanjem gljiva u zvorničkoj regiji zabilježen je prošle 2023. godine kada je žrtva nakon konzumiranja gljiva dobila trovanje koje je rezultiralo smrtnim ishodom.
O opasnosti od trovanja gljivama, posljedicama i šta uraditi da ne dođe do toga za portal Zvornicki ba govorila je doktorica Sandra Mićić, specijalista infektologije:
U tekućoj godini nismo imali hospitalizovane pacijente sa simptomima akutnog micetizma, a najčešći period kad pacijenti znaju da nam se jave je period od kraja ljeta do kasne jeseni.
Potrebno je najglasiti da je dovoljno samo 30 gr otrovne gljive da izazove težak oblik akutnog micetizma – trovanja gljivama, pa čak i smrtni ishod.
Takođe, naglašavam da je otrov većinom termostabilan, što znači da se ne uništava kuvanjem otrovnih gljiva.
Najotrovnije gljive kod nas su:
– amanita muscaria – muhara
– amanita phalloides – zelena pupavka
– rubroboletus satanas – vražji vrganj (ludara)
– amanita pantherina – Panterova muhara
Sve navedene gljive mogu izazvati akutni micetizam sa smrtnim ishodom, a mogu se pronaći u našim šumama. Iskusni berač dobro prepoznaje ove otrovnice na prvi pogled, ali kod neiskusnog berača gljiva može doći do zabune.
U slučaju da dođe do trovanja gljivama dr Mićić kaže:
Trovanje gljivama – micetizam je po život opasno stanje koje zahtjeva hitno javljanje u nadležni zdravstveni centar i tretman tima ljekara infektologa, intenziviste i eventualno anesteziologa.
Prvi simptomi nakon konzumiranja otrovne gljive se javljaju u roku od 3-6h u vidu izrazite mučnine, povraćanja, bolova i grčeva u stomaku, visoke tjelesne temperature.
Trovanje gljivama može da izaziva halucinogeni simptom i to nagli osjećaj euforije, pojačano maštanje i halucinacije, što obično traje 15-30min.
Takođe, trovanje gljivama izaziva i rani muskarinski sindrom i to: usporenje rada srca, znojenje, otežano disanje i suženje zjenica.
U slučaju da pacijenti se ne odluče na hitno zbrinjavanje od strane ljekara, može doći do otkazivanja organskih sistema i to najčešće jetre i bubrega, što se može završiti komom ili smrtnim ishodom.
Usljed trovanja gljivama pacijenti mogu da završe u jedinici intenzivnog liječenja, hemodijalizom i sepsom, te je oporavak često dugotrajan.
Pošto su posljedice trovanja gljivama dosta teške, dr Mićić preporučuje:
Molimo stanovništvo da se pridržavaju preporuka kod branja gljiva, birati samo gljive koje sigurno poznaju, da se posavjetuju sa stručnjacima ukoliko nisu sigurni u vrstu gljiva, kao i da obrate pažnju pri kupovini gljiva kod uličnih prodavaca.
(Zvornicki.ba)
