Državno tužilaštvo tereti Grujića da je, kao pripadnik čete Snagovo, Teritorijalna odbrana (TO) Zvornik, silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u mjestu Liplje, gdje se nalazio zatočen veliki broj civila bošnjačke nacionalnosti, koji su psihički i fizički zlostavljani.
“U periodu od 25. maja do 02. juna 1992. godine, Rade Grujić je došao u kuću, u kojoj je protivpravno bilo zatočeno više od 400 civila bošnjačke nacionalnosti iz sela Liplje, jednu ženu odveo u drugu prostoriju, naredio joj da se skine, te je silovao”, navodi se u optužnici Državnog tužilaštva.
“Časni sude, ja ništa nisam kriv”, rekao je Grujić.
Optuženi Grujić se u pritvoru nalazi od početka februara, kada je uhapšen na Graničnom prijelazu Karakaj, a optužnicu protiv njega Sud BiH je potvrdio 27. februara.
Radivoje Lazarević, branilac optuženog, zatražio je od Suda BiH da mu dozvoli da nakon ročišta obavi razgovor sa optuženim, navodeći kako mu se žalio na loše zdravstveno stanje, te da nema adekvatnu medicinsku pomoć.
Sudija za prethodno saslušanje Darko Samardžić kazao je kako Sud BiH nema ništa protiv da razgovaraju, ali da oni nisu dobili nikakve informacije o lošem zdravstvenom stanju optuženog.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije je objavila priču o žrtvama koje su preživjele logor “Liplje”.
Osnovna škola i nekoliko privatnih bošnjačkih kuća su u aprilu 1992. godine pretvorene u logor “Liplje”, u kojem je bilo zatočeno oko 460 ljudi.
Za ubistva u ovom logoru, mučenja i silovanja muškaraca i žena, do sada niko nije odgovarao.
Suđenje Grujiću počet će uskoro.
