Ne čekajte prvi mraz: Šta obavezno trebate uraditi s mladim voćkama prije zime
Zima je ozbiljan izazov za sve voćare. Jaki mrazevi, temperaturne fluktuacije, snježne padavine i glodari mogu ozbiljno oštetiti biljke. Mlada stabla su posebno osjetljiva na zimska oštećenja, jer imaju tanku koru, a korijenov sistem nije dovoljno razvije i nalazi se blizu površine zemljišta.
Priprema voćnjaka za zimu trebala bi započeti mnogo prije početka hladnog vremena. Objasnit ćemo šta sve treba uzeti u obzir prilikom njege mladih stabla na kraju sezone.
Stanje krošnje i stabla
Oblikovanje krošnje mladih voćnih stabala počinje u rano proljeće, prije nego što krene vegetacija. Međutim, u jesen je bitno pregledati stabla, procijeniti stanje grana i provesti sanitarnu rezidbu.
Tokom sanitarne rezidbe uklanja se sljedeće:
- suve, slomljene i vrlo stare grane koje mogu pasti pod težinom snijega ili vlastitom težinom;
- zaražene grane koje imaju izrasline, pukotine, mrlje;
- izdanci koji se ukraštaju, dodiruju i trljaju jedan o drugi;
- slabe i tanke grane koje rastu u krunu i zgušnjavaju je;
- panjevi i grane koji su ostali nakon nepravilnog rezanja grana;
- korijenovi izdanci;
- vrhovi odnosno vodopije.
Nakon sanitarne rezidbe, važno je provesti tretmane protiv štetočina i bolesti i zaštiti voćeke na odgovarajući način. Za tu namjenu koriste se bakarni preparati i preprati na bazi mineralnog ulja. Danas na tržištu postoje gotovi preprati koji sadrže obje aktivne materije (plavo,crveno,modro ulje..)
Prilikom obavljanja tretiranja, neophodno je obratiti pažnju na meteorološke uslove i kvalitet tretiranja. Preporuka je da se tretiranje obavi po suvom vremenu bez vjetra i padavina, na temperaturi iznad 8°C. Uspješno izvedeno tretiranje podrazumijeva što bolju aplikaciju i deponovanje preparata na bazi bakra iz bakarnog oksihlorida na biljne dijelove, a to se može izvesti ukoliko je manja brzina ventilatora na orošivaču nego obično, manja brzina kretanja traktora, kao i upotreba dizni većeg protoka i naravno količina vode 800-1500 l/ha.
Oštećenje kore
Pukotine na kori mladih stabala mogu se pojavljivati tokom cijele sezone. Najčešće nastaju zbog neravnomjernog zalivanja, nedovoljne ishrane, ubrzanog rasta ili štetnog uticaja sunčevog zračenja krajem zime i početkom proljeća.
Oštećenu koru ne treba zanemariti jer može predstavljati ulazno mjesto za infekcije. Osim toga, pukotine se vremenom mogu proširiti i oštetiti dublja tkiva stabla, što može ometati provođenje vode i hranljivih materija i oslabiti njegovo opšte stanje.
U jesen je potrebno pregledati stabla i pažljivo očistiti oštećena mjesta, uklanjajući samo odvojene i odumrle dijelove kore. Za dezinfekciju rana mogu se koristiti odgovarajući preparati na bazi bakra, poput bakar-sulfata ili bordovske čorbe, u skladu s uputstvom za upotrebu. Ne treba primjenjivati rastvor bakar-sulfata koncentracije 3% bez provjere njegove prikladnosti, jer može oštetiti živo biljno tkivo.
Nakon čišćenja i odgovarajućeg tretiranja, rane se mogu zaštititi namjenskim sredstvima za njegu oštećenja na drvenastim biljkama. U tu svrhu koriste se preparati za zaštitu rana na stablima, koji mogu pomoći u zaštiti izloženog tkiva od nepovoljnih spoljašnjih uticaja. Izbor preparata treba prilagoditi vrsti oštećenja i preporukama proizvođača.
Kako bi se smanjio rizik od pucanja kore, stabla se mogu okrečiti u jesen. Za tu namjenu mogu se koristiti specijalizovane vrtne boje, koje su otporne na kišu i dugo se zadržavaju na kori. Premaz se može pripremiti i od kreča, ali je važno koristiti odgovarajuće sastojke i koncentracije kako se ne bi oštetila kora, naročito kod mladih stabala.
Za pripremu tradicionalnog krečnog premaza koristi se 10 litara vode i 1–2 kg kreča, dok se eventualni dodaci primjenjuju u skladu s njihovom namjenom i preporukama za upotrebu.
Krečenje se obavlja po suvom vremenu, nakon opadanja lišća, a prije nego što temperature znatnije padnu. Premaz se nanosi na deblo od osnove prema prvim granama, a mogu se zaštititi i deblje skeletne grane. Kod gotovih vrtnih premaza potrebno je pridržavati se uputstva proizvođača, uključujući preporučeni broj slojeva i vrijeme sušenja.
Za zaštitu sadnica i mladih stabala s tankom korom, umjesto krečnog premaza mogu se koristiti posebni štitnici za deblo ili bijeli, prozračni materijali namijenjeni zaštiti stabala. Materijal se postavlja od donjeg dijela debla prema gore, tako da se susjedni slojevi blago preklapaju. Na taj način smanjuje se direktno izlaganje kore suncu, a stabla se dodatno štite od temperaturnih oscilacija i djelovanja mraza.
Zaštitne omotače potrebno je redovno kontrolisati kako se ispod njih ne bi zadržavala vlaga i kako ne bi stezali deblo tokom rasta.
Za zaštitu od miševa i drugih glodara preporučuje se postavljanje odgovarajućih fizičkih štitnika oko donjeg dijela debla. Natapanje zaštitnog materijala katranom ili kreolinom nije preporučljivo bez provjere bezbjednosti i namjene takvih sredstava, jer mogu oštetiti koru stabla.
Komentari (0)