Bosna i Hercegovina godišnje proizvede više od milion tona komunalnog otpada, ali najveći dio i dalje završava na deponijama, umjesto da se reciklira i ponovo koristi. Nedovoljno razvijeno odvojeno prikupljanje, manjak postrojenja za preradu i slaba provedba strateških planova usporavaju razvoj održivijeg sistema upravljanja otpadom.Putuj u Europu
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2024. godine proizvedeno je 1.122.532 tone komunalnog otpada, odnosno prosječno 329 kilograma po stanovniku. Javnim odvozom prikupljeno je 976.996 tona, a na kontroliranim odlagalištima gotovo sav evidentirani otpad trajno je odložen.
Profesorica Dušica Pešević s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci upozorava da takav sistem ugrožava okoliš i dovodi do gubitka vrijednih sirovina.
“Problem nije samo u tome gdje otpad odlažemo, već i u činjenici da još uvijek previše materijala tretiramo kao bezvrijedan ostatak, umjesto kao potencijalni resurs”, istakla je Pešević.
Deponije su i dalje glavno rješenje
U Federaciji BiH tokom 2024. godine nastalo je 745.582 tone komunalnog otpada, od čega je približno 85 posto završilo na deponijama. Od pet sanitarnih deponija, samo dvije u potpunosti ispunjavaju sanitarne uslove – Mošćanica u Zenici i Separacija 1 u Živinicama. Istovremeno je evidentirano 39 aktivnih nesanitarnih deponija.Putuj u Europu
Problem potvrđuje i primjer Mošćanice, koja je tokom 2025. godine prihvatila 85.099 tona otpada iz 13 lokalnih zajednica. Prema analizi iz maja iste godine, radnici su izdvojili tek 6,68 posto dopremljene PET ambalaže, dok je ostatak ostao neiskorišten.
Reciklaža postoji, ali nedostaju kapaciteti
Domaći operateri bilježe rast prikupljenih količina ambalažnog otpada. Ekopak je tokom 2025. godine predao na reciklažu 23.479 tona, dok je Eko život iz Tuzle prikupio i uputio na reciklažu 19.565 tona.
Ipak, direktor Eko života Jasmin Osmanović upozorava da BiH nema dovoljno razvijena postrojenja za reciklažu, zbog čega se najveći dio prikupljene ambalaže šalje na preradu u inostranstvo.
Slični problemi postoje kod tekstilnog i biootpada, kao i pojedinih posebnih kategorija. Prema procjenama iz Federalnog plana, u Federaciji godišnje nastaje oko 65.279 tona tekstilnog otpada, ali su evidencije o njegovoj obradi izrazito ograničene.
Istovremeno, domaće kompanije poput Natron-Hayata, Omorika Reciklaže, Eko Sirovine i Semplasta pokazuju da se papir, karton i plastika mogu pretvoriti u sirovine za nove proizvode.
Sendžana Muslić iz Privredne komore FBiH ističe da su za razvoj ovog sektora potrebni stabilno tržište sekundarnih sirovina, veća ulaganja i sigurnost u snabdijevanju kvalitetnim materijalom.
Novi planovi za upravljanje otpadom
Federalni plan upravljanja otpadom za period 2026–2030. predviđa povećanje obuhvata prikupljanja otpada iz domaćinstava na najmanje 95 posto, razvoj reciklažnih dvorišta i uspostavljanje 12 funkcionalnih regionalnih sistema.
Za unapređenje upravljanja otpadom planirana su i ulaganja kroz Projekt održivog upravljanja čvrstim otpadom, za koji je Svjetska banka odobrila zajam BiH od 46 miliona eura.Putuj u Europu
Ipak, ostaju problemi nedostatka infrastrukture, nepotpunih evidencija i spore provedbe planiranih mjera. Stručnjaci upozoravaju da cilj ne treba biti samo prikupljanje većih količina otpada, nego sprečavanje njegovog nastanka, ponovna upotreba materijala i smanjenje količina koje završavaju na deponijama.
