Evropska unija uvodi fiksnu carinu od tri eura na male pakete koja će se primjenjivati od 1. jula 2026. Riječ je o paketima vrijednima manje od 150 eura, a koji čine 93 posto e-trgovine u EU.
Sve popularnija kupovina putem interneta, posebno preko platformi poput Temu, Shein i AliExpress, donosi brojne pogodnosti, ali i skrivene troškove i rizike na koje potrošači često ne obraćaju pažnju.
Na to upozorava Ana Brajković, savjetnica i stručnjak za maloprodaju iz Hrvatske, koja ističe da nova pravila i način obračuna troškova mogu značajno promijeniti navike kupaca.
Trošak nije uvijek samo jedan
Kako pojašnjava Brajković, dodatni trošak prilikom online narudžbi ne odnosi se nužno na cijeli paket, već na svaku kategoriju proizvoda unutar njega.
To znači da, ukoliko u jednoj narudžbi imate različite artikle – poput odjeće, elektronike, ukrasa ili igračaka – trošak može biti obračunat zasebno za svaku kategoriju.
U praksi to znači da “sitnice” koje dodamo u korpu mogu značajno povećati ukupnu cijenu, čime se mijenja dosadašnja logika kupovine gdje se više proizvoda naručivalo odjednom kako bi se uštedjelo.
Kako platforme utiču na ponašanje kupaca
Savremene online platforme ne funkcionišu kao klasične trgovine. One koriste niz mehanizama koji kupovinu čine bržom i impulzivnijom.
Kupcima se nude kuponi, vremenski ograničene ponude, stalni podsjetnici na “povoljne prilike”, kao i personalizovane preporuke proizvoda. Sve to stvara osjećaj hitnosti i podstiče brze odluke, često bez razmišljanja.
Prema riječima Brajković, takav sistem može imati i svojevrsni “efekat igre”, gdje kupac nema osjećaj da troši novac, već da nešto dobija ili osvaja.
Niska cijena, ali i potencijalni rizici
Problem nije samo u niskim cijenama, već u načinu na koji je kupovina dizajnirana. Cilj je da se korisnika što manje zaustavi, a što brže navede na dodatne kupovine.
Dodatni izazov predstavlja i kvalitet proizvoda. Mnogi artikli koji dolaze sa međunarodnih platformi nisu nužno usklađeni sa evropskim standardima, a pojedini mogu biti i nesigurni za upotrebu.
Podaci pokazuju razmjere ovog problema. Tokom 2025. godine u Evropsku uniju je ušlo oko 5,8 milijardi malih e-commerce pošiljaka vrijednosti do 150 eura, što je rast od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je približno 16 miliona paketa dnevno, odnosno skoro 200 pošiljaka svake sekunde.
Prosječna vrijednost artikla u tom segmentu iznosila je 8,82 eura.
Francuski regulator je iste godine testirao više od 600 proizvoda sa međunarodnih platformi. Čak 75 posto nije bilo usklađeno sa pravilima Evropske unije, dok je 46 posto bilo i neusklađeno i potencijalno opasno.
Fenomen “bracketinga”
U online kupovini sve je prisutniji i fenomen poznat kao “bracketing”, gdje kupci naručuju više varijanti istog proizvoda – različite veličine, boje ili modele – sa namjerom da dio robe vrate.
Kod skupljih proizvoda to stvara dodatne troškove povrata, dok se kod jeftinih artikala često dešava da se roba uopšte ne vraća jer se to ne isplati. Takvi proizvodi nerijetko završavaju neiskorišteni ili kao otpad.
Potrebna veća regulacija i edukacija
Brajković naglašava da ovo pitanje nije samo stvar carinskih troškova. Potrebno je jasnije regulisati trgovačke prakse, posebno u digitalnom okruženju gdje aplikacije i algoritmi imaju snažan uticaj na ponašanje kupaca.
Istovremeno, ističe važnost edukacije potrošača kako bi znali napraviti razliku između jeftine i zaista isplative kupovine.
U vremenu kada je kupovina dostupna jednim klikom, informisanost postaje ključna zaštita potrošača.
Prije nego što novi nameti budu uvedeni, kupovinu putem aplikacije TEMU možete probati klikom OVDJE.
