Najmanji broj nevažećih listića registrovan je na listama sa pojedinačnim kandidatima, dok je najveći problem u oba entiteta uočen na parlamentarnim listama, na kojima su birači imali mogućnost da biraju i pojedinačne kandidate.
Ovi podaci pokazuju da bi ovaj dio izbornog procesa trebalo dodatno analizirati i razmotriti mogućnosti njegovog pojednostavljenja za naredne izbore.
Problem parlamentarnih lista
Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, ukupno je zabilježeno 32,5 hiljade, odnosno 3,95 odsto nevažećih listića za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva. U Republici Srpskoj oko pet odsto listića bilo je nevažeće za izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, odnosno oko 28 hiljada listića.
Kod izbora predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, nevažećih je bilo oko 4,4 odsto, odnosno približno 26 hiljada listića, što je veoma slično broju nevažećih listića zabilježenom kod izbora srpskog člana Predsjedništva BiH.
Broj nevažećih listića znatno veći na parlamentarnim izborima
Situacija je znatno drugačija kada je riječ o parlamentarnim izborima, gdje se udio nevažećih listića približava cifri od deset odsto.
Tako je, naprimjer, za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zabilježeno čak 120 hiljada, odnosno gotovo devet odsto nevažećih listića. Za Narodnu skupštinu Republike Srpske evidentirano je 50 hiljada nevažećih listića, što predstavlja više od devet odsto ukupnog broja.
Slična situacija zabilježena je i na nivou Federacije BiH, gdje je bilo oko 70 hiljada, odnosno 8,5 odsto nevažećih glasačkih listića.
Ovi podaci ukazuju na potrebu da Centralna izborna komisija BiH razmotri mogućnosti pojednostavljenja izgleda i načina popunjavanja glasačkih listića. Jedna od mogućnosti mogla bi biti izmjena načina predstavljanja kandidata, odnosno izbjegavanje potrebe za korištenjem odvojene brošure sa imenima i brojevima svih kandidata.
Naime, zabilježeno je više slučajeva u kojima su građani popunjavali brošure umjesto da označavaju odgovarajuća polja na glasačkim listićima. Takođe, evidentirani su i slučajevi da članovi biračkih odbora nisu biračima adekvatno objasnili način korištenja tih brošura, što je vjerovatno dodatno doprinijelo povećanom broju nevažećih listića.
