Zakoni o radu u Bosni i Hercegovini jasno propisuju da je godišnji odmor zakonsko pravo svakog zaposlenog i da ga poslodavac ne može proizvoljno uskratiti. Iako postoje određene razlike između Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta i institucija BiH, osnovna prava radnika su gotovo identična.
Koliko traje godišnji odmor?
U Federaciji Bosne i Hercegovine radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najviše 30 radnih dana. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu može biti propisan i duži godišnji odmor, zavisno od prirode posla i uslova rada. Maloljetni radnici imaju pravo na najmanje 24 radna dana odmora.
Slična rješenja važe i u Republici Srpskoj, Brčko distriktu te institucijama Bosne i Hercegovine, gdje je također propisan minimalni godišnji odmor od 20 radnih dana.
Kada radnik stiče pravo na puni godišnji odmor?
Radnik koji prvi put zasniva radni odnos ili je imao prekid između dva zaposlenja duži od 15 dana u Federaciji BiH stiče pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako još nije ispunio taj uslov, ipak nije bez prava. Za svaki navršeni mjesec rada ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, ali pritom mora voditi računa o potrebama procesa rada i opravdanim interesima radnika.
Poslodavac je dužan radnika pisanim putem obavijestiti najmanje sedam dana prije početka godišnjeg odmora, navodeći njegovo trajanje i period korištenja.
Može li se godišnji odmor koristiti u dijelovima?
Može.
Zakon omogućava korištenje godišnjeg odmora u dva dijela. U tom slučaju prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana bez prekida tokom tekuće kalendarske godine, dok se preostali dio koristi najkasnije do 30. juna naredne godine.
Osim toga, radnik ima pravo da jedan dan godišnjeg odmora koristi kada on želi, uz obavezu da poslodavca o tome obavijesti najmanje tri dana ranije.
Može li poslodavac isplatiti novac umjesto godišnjeg odmora?
U pravilu – ne.
Zakonom je izričito propisano da se radnik ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu poslodavac može ponuditi novčanu naknadu umjesto korištenja odmora.
Jedini izuzetak je prestanak radnog odnosa, kada radnik zbog odlaska iz firme nije imao mogućnost iskoristiti preostali godišnji odmor. Tada poslodavac mora isplatiti odgovarajuću naknadu.
Šta ako poslodavac odbija dati godišnji odmor?
Pravnici ističu da poslodavac ne može jednostrano uskratiti zakonsko pravo radnika na godišnji odmor.
Ako se to ipak dogodi, preporučuje se sljedeći redoslijed postupanja:
- podnijeti pisani zahtjev poslodavcu za korištenje godišnjeg odmora;
- zatražiti pisano obrazloženje ukoliko zahtjev bude odbijen;
- obratiti se sindikatu ili vijeću zaposlenika, ukoliko postoji;
- podnijeti prijavu nadležnoj inspekciji rada;
- pokrenuti sudski postupak radi zaštite prava iz radnog odnosa ukoliko problem ne bude riješen.
Kakva je uloga inspekcije rada?
Inspekcija rada nadzire primjenu Zakona o radu i može reagovati kada poslodavac radnicima uskraćuje zakonom zagarantovana prava.
U Federaciji BiH zakon predviđa prekršajne sankcije za poslodavce koji radnicima ne omoguće korištenje minimalnog godišnjeg odmora ili im nezakonito uskrate to pravo.
Da li radnik prima platu za vrijeme godišnjeg odmora?
Da.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plate u visini koju bi ostvario da je radio. Drugim riječima, korištenje godišnjeg odmora ne smije imati negativan uticaj na njegova primanja.
Mogu li poslodavci prisiliti radnike da koriste godišnji odmor?
Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, ali to mora činiti u skladu sa zakonom i uz uvažavanje opravdanih interesa zaposlenih.
S druge strane, radnik ne može samostalno odlučiti kada će koristiti cijeli godišnji odmor bez saglasnosti poslodavca, osim prava na jedan dan godišnjeg odmora pod zakonom propisanim uslovima.
Godišnji odmor nije privilegija koju poslodavac može dati ili uskratiti prema vlastitoj procjeni, već zakonom zagarantovano pravo svakog zaposlenog. Minimalno trajanje odmora u Bosni i Hercegovini uglavnom iznosi 20 radnih dana, a radnici koji smatraju da im je ovo pravo uskraćeno mogu zaštitu zatražiti kroz pisani zahtjev poslodavcu, obraćanje sindikatu, prijavu inspekciji rada ili sudskim putem.
Stručnjaci iz oblasti radnog prava upozoravaju da se radnici ne bi trebali odricati godišnjeg odmora niti pristajati na neformalne dogovore kojima se ovo pravo zaobilazi, jer zakon jasno propisuje da je godišnji odmor sastavni dio zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenih./Tuzlainfo.ba/
