Nalazi istraživanja ukazuju na duboko ukorijenjene strukturne probleme u bh. društvu, koji se međusobno pojačavaju i proizvode sve izraženiji osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja kod građana. Kao ključne probleme u BiH, građani najčešće izdvajaju: kriminal i korupciju (30,2%), loše stanje ekonomije (16,8%) i nepovoljnu političku situaciju (14,9%). S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su zdravstveni sistem (26,2%), primanja (22,5%) i sigurnost (19,8%). Zanimljivo je da su građani u istom istraživanju prije dvije godine naveli da im je najveći prioritet bolja ekonomska situacija, ali je nakon dvije godine prvi prioritet građana postao bolji zdravstveni sistem.
Povjerenje građana u institucije i društvene aktere dodatno je erodiralo. Gotovo trećina građana (29,7%) navodi da nema povjerenja ni u koga u društvu, što ukazuje na duboku krizu društvene kohezije. Istovremeno, i tradicionalno najstabilniji oslonac, porodica, bilježi značajan pad povjerenja (sa 24,7% 2024. godine na 8,5% 2026. godine), što može ukazivati na šire društvene i ekonomske pritiske koji utiču čak i na najbliže socijalne veze.
Percepcija rada vlasti u velikoj mjeri odražava ove stavove. Većina građana smatra da vlasti ne rade ništa (25,4%) ili da rade samo za vlastiti interes (20,9%). Navedeno upućuje na zaključak da građani ne prepoznaju političke predstavnike kao aktere koji odgovaraju na njihove potrebe. Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, građani su dali jedva prolaznu dvojku za rad institucija uz pad povjerenja u institucije vlasti na svim nivoima. Najveća prosječna ocjena, 2,45 je data (grado)načelnicima što ukazuje da je lokalni nivo vlasti taj koji uživa najveće povjerenje građana, međutim poredeći to sa ocjenom od prije dvije godine koje je tada iznosila 3,10 očigledno je da i lokalni nivo postepeno gubi povjerenje.
Kombinacija ovih faktora, ekonomske nesigurnosti, korupcije i niskog povjerenja u institucije direktno se reflektuje na mišljenja građana o ostanku u zemlji. Skoro polovina građana (40,6%) ozbiljno je razmatrala da napusti BiH. Značajna razlika postoji između građana mlađe i starije životne dobi, gdje su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku u 62,1% slučajeva dok su stariji o tome razmišljali ozbiljno u samo 7,2% slučajeva. Ovaj generacijski jaz ukazuje na gubitak perspektive kod mladih i predstavlja ozbiljan rizik za dugoročni društveni i ekonomski razvoj zemlje, kroz nastavak trenda odliva radne snage.
Zabrinjavajući je i podatak da više od polovine građana BiH (63,5%) smatra da danas živi gore u odnosu na prije 5 godina. Dodatno, primijetan je i trend rasta ovakvog mišljenja, s obzirom na to da prije samo dvije godine, većina građana je ipak mislila da u datom trenutku živi bolje nego prije pet godina (tada 52,3% njih) što danas nije slučaj.
Uprkos dominantno negativnim percepcijama unutrašnjih prilika, građani i dalje pokazuju jasnu orijentaciju ka evropskim i međunarodnim integracijama. Gotovo sedam od deset građana (68,8%) podržava članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Značajne razlike postoje u pogledu entiteta. Građani iz FBiH smatraju da BiH treba da postane članica EU sa 77,7%, dok 52,8% građana iz RS-a smatra da BiH treba postati članica EU. Također, 57,1% građana smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Građani u RS-u značajno manje smatraju da BiH treba postati članica NATO-a sa 17% naspram 83% građana u FBiH.
Ukupno posmatrano, rezultati istraživanja ukazuju na snažnu povezanost između percepcije korupcije, pada povjerenja u institucije i rastućeg pesimizma u pogledu budućnosti. Istovremeno, podrška evropskim i međunarodnim integracijama predstavlja jedan od rijetkih stabilnih i pozitivnih trendova, koji može poslužiti kao osnova za izgradnju šireg društvenog konsenzusa i definisanje reformskih prioriteta.
Ispitivanje javnog mnijenja je urađeno u okviru projekta “Civilno društvo za integritet izbora” kojeg finansira Evropska unija, a dijelom sufinansiraju Ambasada Francuske i Švedska.
Zbog poštivanja odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane medija, u nastavku se nalaze osnovne informacije o ispitivanju javnog mnijenja. Naručilac ispitivanja javnog mnijenja je Koalicija „Pod lupom“, a isplatilac Centri civilnih inicijativa (CCI) za Koaliciju „Pod lupom“. Istraživanje je sprovela Agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja „Metrics“ d.o.o. Sjedište izvršioca istraživanja je u Banjoj Luci (Bulevar srpske vojske 17). Okvir uzorka istraživanja je BiH populacija (18+), a korištena je CATI metoda (telefonsko istraživanje). Uzorak je obuhvatio 1000 ispitanika/ica. Margina greške je +/- 3,1% uz zadanu razinu pouzdanosti 95%. Period istraživanja je 14.05.2026. – 25.05.2026.
