U iskazu koji je pročitala tužiteljica Edina Hubjer, Zoran Smiljić je izjavio da je u Bosnu i Hercegovinu stigao iz Švicarske 25. maja 2020. godine, kada je stupio u kontakt sa Zoranom Jovanovićem, koji ga je zamolio da u BiH doveze vozilo iz Srbije.
Smiljić je objasnio da je razlog njegovog angažmana bila činjenica da Jovanović zbog tadašnje situacije s koronavirusom nije mogao ući u Republiku Hrvatsku s bh. pasošem, dok je on posjedovao švicarski pasoš.
Ispričao je da je 29. maja 2020. oko 14 sati došao u Šamac, nakon čega su Jovanovićevim vozilom otišli na Granični prelaz (GP) Rača, te su nakon ulaska u Srbiju došli do benzinske pumpe, gdje su ih čekali ključevi od kombija. Dodao je da je tom prilikom došlo i lice za koje je stekao utisak da poznaje Jovanovića odranije.
“Srpska i hrvatska carina nije vršila pregled robe. U Slavonski Šamac sam stigao oko 19 sati. Javio sam Zoranu da će izlaz na terminalu potrajati zbog gužve (…) S lijeve strane GP-a nalazio se Zoran s vozilom”, izjavio je Smiljić u istrazi, dodavši da je na Granični prelaz Šamac graničnom policajcu dao dokumente na uvid.
Kako je pročitala tužiteljica, svjedok je u iskazu rekao da carinik, po njegovom utisku, nije pregledao dokumentaciju te da je on poslije saznao da se radilo o visokoakciznoj robi, koja neće biti ocarinjena.
“Napominjem da sam pružio uslugu prijatelju bez naknade (…) Nakon par dana me kontaktirao i rekao da su nastali problemi oko robe, ali da ja nemam veze s tim”, kazao je svjedok koji je u međuvremenu preminuo.
Odbrane su rekle da bi, u slučaju da je živ, pitale svjedoka da li mu je predočavana fotodokumentacija u vezi s carinicima i ostalim licima te da li je on cariniku, koji nije pregledao dokumentaciju, kazao šta prevozi.
Jovanović je pred Sudom BiH svjedočio u junu ove godine, kada je izjavio da je priznao krivicu i zloupotrijebio povjerenje optuženog Subotića.
Špiro Subotić je optužen da je, u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine, iskorištavanjem položaja i ovlaštenja, odnosno ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavio sebi i drugima korist, te nanio štetu budžetu BiH, primio dar za sebe i drugoga da u okviru svoje funkcije ne izvrši što bi morao izvršiti, odnosno posredovao pri ovakvom podmićivanju.
Ahmeda Beširevića tereti optužnica da je, u svojstvu službenog lica u institucijama BiH, iskorištavanjem položaja i ovlaštenja, odnosno ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavio drugome korist i nanio štetu državnom budžetu.
Na današnjem ročištu Tužilaštvo je uložilo i materijalne dokaze, među kojima su i akti o prevozu robe iz Srbije preko Hrvatske za BiH, kao i naredba o pretresanju pokretnih stvari optuženih i osumnjičenih lica. Među uloženim dokazima je, između ostalog, i fotodokumentacija relevantnih predmeta i događaja.
Nastavak suđenja je zakazan za 10. oktobar.
