Takvo otporno povrće omogućava da uživate u svježim domaćim namirnicama čak i tokom zime, a u proljeće obezbijeđuje raniji urod.
U nastavku otkrivamo sedam vrsta povrća koje su dovoljno izdržljive da prežive niske temperature i ostanu ukras i izvor hranljivih plodova u vašoj zimskoj bašti.
Kelj
Ova otporna kupusnjača podnosi i najniže temperature. Nakon mraza listovi postaju slađi i mekši, pa je kelj često ukusniji zimi nego u toplijem dijelu godine. Zbog svoje otpornosti jedno je od najpouzdanijih povrća za zimski vrt.
Prokelj
Još jedna kupusnjača koja bez poteškoća prezimljuje. Glavice ostaju čvrste i nakon snijega, a berba može biti postepena, sve do ranog proljeća. Posebno su cijenjene jer duže zadržavaju svježinu nego većina drugog zimskog povrća.
Raštan
Tradicionalno mediteransko povrće koje je sve popularnije i u kontinentalnim vrtovima. Raštan dobro podnosi zimu, a listovi se beru postepeno tokom cijele sezone. Zahvaljujući snažnom korijenu i otpornim listovima, gotovo nikad ne strada od mraza.
Spanać
Iako djeluje nježno, spanać je iznenađujuće izdržljiv. Ako se posadi u jesen, prezimiće pod snijegom i biti spreman za brzu berbu čim zatopli. Zbog brzog rasta idealan je za produženje sezone i rano proljetno zelenilo.
Praziluk
Njegovo dugo bijelo stablo i zeleni listovi podnose niske temperature, a berba je moguća tokom cijele zime. Praziluk postaje slađi nakon nekoliko mrazeva. Može se vaditi po potrebi, što ga čini vrlo praktičnim za zimsku kuhinju.
Bijeli luk
Najčešće se sadi u kasnu jesen, a zimu provodi u zemlji. Do proljeća se razvija i spreman je za vađenje početkom ljeta. Njegova otpornost i dug rast čine ga nezaobilaznim u svakoj vrtnoj gredici.
Peršun (korijen i list)
Peršun je dvojnog karaktera: listovi se mogu brati i tokom blage zime, dok korijen ostaje zaštićen u zemlji sve do vađenja u proljeće. Njegova dugovječnost i svestranost čine ga jednim od najkorisnijih začinskih i povrtnih kultura.
