Protukandidati su mu bili direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafiz Mensur-ef. Malkić i mostarski muftija Salem-ef. Dedović.
Grabus je dobio 203 glasova, Malkić 116, Dedović 24, a 11 članova izbornog tijela nije došlo na glasanje.
Grabus će na čelu Islamske zajednice naslijediti Huseina-ef. Kavazovića, koji je ovu dužnost obavljao od 2012. godine. Mandat reisul-uleme traje sedam godina, pa će Grabus Zajednicu predvoditi do 2033. godine.
Teolog s filozofskim obrazovanjem
Grabus je rođen 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987., a Fakultet islamskih nauka u Sarajevu 1994. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 2001., a doktorirao 2008. godine. Usporedo s postdiplomskim studijem, od 1995. do 1999. položio je sve ispite na postdiplomskom studiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Njegovo akademsko područje je akaid, islamsko vjerovanje. Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, a bio je i gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Objavio je veliki broj knjiga, naučnih radova, prijevoda i akademskih članaka.
Petnaest godina na čelu muslimana u Sloveniji
Od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Najvažniji projekt koji je vodio u tom periodu, od 2008. do 2020. godine, bila je izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Zbog toga se smatra kandidatom s najviše međunarodnog iskustva.
Od septembra 2021. godine bio je muftija sarajevski.
Program: Autonomija, autoritet i odgovor “samozvanim tumačima”
Grabus je u kampanji naglašavao da Islamska zajednica mora ostati autonomna i institucionalno snažna, da se sve odluke moraju donositi unutar nje te da ne smije biti vezana samo za jedno regionalno područje ili jednu grupu ljudi.
U programu posebnu pažnju posvećuje autoritetu Zajednice. Islamska zajednica bi, prema njegovom programu, trebala dati odgovor na vaninstitucionalna tumačenja islama. Kritičan je prema neovlaštenim vjerskim autoritetima, lažnim iscjeliteljima i internet influenserima koji se predstavljaju kao tumači vjere.
Kao prioritete naveo je i bolji materijalni i društveni položaj imama, razvoj i zaštitu vakufa, unapređenje islamskog obrazovanja te snažnije uključivanje mladih, žena i dijaspore. Predložio je povezivanje islamskih fakulteta u Islamski univerzitet, potpuno finansiranje imama u povratničkim područjima u Republici Srpskoj, osnivanje centra za obuku kadrova i preventivne programe protiv ovisnosti.
“Naša zajednica mora ostati inkluzivna. Nikome ništa ne obećavamo, ne dajemo nikakva obećanja, osim, ako nam date povjerenje, da ćemo se truditi i raditi”, rekao je Grabus predstavljajući program pred Saborom Islamske zajednice u septembru.
Kako se bira reis
Reisul-ulema je poglavar, vrhovni muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice u BiH. Ta zajednica okuplja muslimane u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji te Bošnjake u dijaspori. Biraju ga sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice. Kandidature trojice kandidata Sabor je potvrdio 5. septembra, nakon što su evidentirani u 18 izbornih okruga u BiH, domovinskim zemljama i dijaspori.
Institucija reisul-uleme postoji od 1882. godine, kada je za prvog reisa imenovan Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović.
