Iz Republičkog pedagoškog zavoda istakli su da je u osnovnim školama, od ukupno 71.190 učenika, koji nastavu pohađaju po redovnom programu od drugog do devetog razreda, na popravni ispit iz jednog predmeta upućeno 533, a iz dva 176 učenika. Ukupno je, dakle, na popravni upućeno 729 učenika. Najviše ih je bilo iz matematike i to 484, zatim fizike 166 i srpskog jezika 148.
U srednjim školama na popravni ispit iz jednog predmeta upućeno je 880 učenika, a iz dva 294, što je ukupno 1.174 učenika. I tu prednjači matematika sa 165 učenika, slijede srpski jezik sa 39 i fizika sa 30 učenika.
Prema podacima Zavoda, broj osnovaca upućenih na popravni nije značajnije promijenjen u odnosu na prethodnu školsku godinu, kada ih je bilo 689, dok su matematika, fizika i srpski jezik ostali predmeti iz kojih se najčešće ide na popravni.
ŠTA JE PROBLEM
Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Doboj Ljubiša Blagojević kaže, međutim, da problem nije samo u broju učenika koji odlaze na popravni, već i u njihovom odnosu prema učenju.
– Djeca sve manje uče. Nastavnici motivišu učenike i rade svoj dio posla, ali niko ne može sjesti u klupu umjesto učenika. Dođu u šesti razred, a ne znaju tablicu množenja, da ne govorimo o nečemu dalje – rekao je Blagojević za “Glas”.
On ističe da škole pokušavaju da pomognu kroz dopunsku nastavu i razgovore sa roditeljima, ali da dio učenika ne koristi ni te mogućnosti.
– Imao dopunsku nastavu i druge oblike rada, pozivamo roditelje, razgovaramo, ali jednostavno dio djece neće da uči. Problem je i što ne dolaze na dopunsku nastavu – naveo je Blagojević.
Prema njegovim riječima, kriterijumi su možda nešto niži nego prije dvadesetak godina, dok se učenici sada sve više oslanjaju i na tehnologiju.
– Sve više njih koristi vještačku inteligenciju. Nema više onog učenja sa razumijevanjem, već se uči za ocjenu. Oni koji neće da uče, ne uče nikako. Dolaze u školu, prepisuju i ne trude se – rekao je Blagojević.
MORA SE UČITI
On smatra da se rješenje ne može tražiti samo u strožim mjerama. Prema njegovim riječima, rješenje postoji samo ako i roditelji i učenici shvate da moraju učiti.
– Osnovno obrazovanje je obavezno i škola se tim učenicima mora baviti do njihove 15. godine, bez obzira na to da li uče ili ne. Zbog toga škola sve više preuzima i ono što bi trebalo da bude podijeljeno između škole i porodice – kazao je Blagojević.
Da je situacija u srednjim školama nešto drugačija, smatra predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Bijeljina Duško Đurić. On kaže da su matematika, fizika i drugi zahtjevniji predmeti problematični, jer zahtijevaju kontinuiran rad i posvećenost.
– To su kompleksni predmeti koji traže značajnu posvećenost učenika. Izučavanje takvih predmeta ne može biti spontano, a određenu ulogu imaju i afiniteti učenika. To su predmeti koji traže najviše duhovnog napora – rekao je Đurić.
On navodi da učenici, kada shvate da neće tako lako završiti razred, onda se i uozbilje.
– Dolaze na pripremnu nastavu, a veliki broj njih uzima i privatne časove kako bi dodatno savladali gradivo – kazao je Đurić.
Govoreći o tome da li su učenici danas slabijeg znanja nego prije dvije ili tri decenije, Đurić smatra da dio odgovora leži i u odnosu društva prema obrazovanju.
PRIPREMNA NASTAVA
Iz Zavoda su naveli da su sve škole, u skladu sa zakonom i svojim godišnjim programima rada, organizovali pripremnu nastavu za učenike upućene na popravni ispit, koji bi trebalo da budu završeni prije početka nove školske godine, odnosno 1. septembra.
To su, kako su dodali, potvrdili i direktori škola tokom savjetodavno-instruktivnog rada održanog 11. i 12. avgusta.
