Poznato je da baštovanstvo smanjuje kortizol jer boravite napolju, te samim tim smanjujete stres. Oni koji se aktivno bave ovom aktivnošću kažu da je ona prirodni antidepresiv iz jednostavnog razloga – u zemlji se nalazi korisna bakterija (Mycobacterium vaccae) koja podstiče lučenje serotonina – hormona sreće – kada je udahnete ili dođete u kontakt sa njom tokom rada sa zemljom.
O dobrobiti po telo ne treba ni da pišemo, jer je baštovanstvo često bolje od bilo koje teretane.
Stoga ovu jesen iskoristite pametno i ukoliko imate i manje parče zemlje, vi posadite 4 biljke koje se smatraju najkorisnijim.
Ove kulture odlično podnose niske temperature i obezbijeđuju svježe plodove rano u proljeće.
Evo koje su to biljke:
- Bijeli i crni luk: Sade se u oktobru i novembru za berbu u rano proljeće.
- Spanać i zelena salata: Mogu se brati kasno u jesen ili rano u proljeće ako se zaštite agrotekstilom.
- Rotkvice: Brzo rastu i možete ih brati pre prvih jakih mrazeva.
- Grašak: Zimske sorte posađene u kasnu jesen daju plodove mnogo ranije od proljećnih
Zamislite samo: ako sada posejete ovo u baštu, bukvalno možete zaboraviti na njih, nije potrebno poleviti ih ili okopavati ili zalivati, a već u proljeće ćete u bašti imati savršeno zdrave plodove.
Pored salate, luka, spanaća i graška, možete posaditi i višegodišnje začinsko bilje poput ruzmarina i majčine dušice, nane i žalfije i tako obogatiti svoju baštu.
Baštovanstvo je jedna od najboljih aktivnosti za ljudsko zdravlje, jer istovremeno pozitivno utiče na tijelo, um i opšte blagostanje.