Finansijske transakcije nalaze se pod pojačanim nadzorom međunarodnih finansijskih institucija, zbog čega je međunarodni platni promet drastično usporen. Transakcije koje su se ranije provodile u roku od 48 sati sada, zbog dodatnih provjera, traju između 7 i 10 dana.
„Bilježi se pad inozemnih izravnih investicija 3 posto. Uticaj tog pada priljeva kapitala na GDP je do 7 do 8 posto tokom boravka na sivoj listi. Posebno je bitno usporavanje prekograničnog platnog prometa koji se umanjuje oko 10 posto“, kaže Igor Živko, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Takođe, produžuje se vrijeme trajanja transakcija u međuanrodnom platnom prometu sa 48 sati na sedam do 10 dana, što je posljedica stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala, izvještava RTV HZHB.
„Sve transakcije iz BiH u inostranstvo i iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini podliježu posebnim dodatnim provjerama međunarodnih finansijskih institucija. Te provjere značajno usporavaju realizaciju tih transakcija, a svako dodatno administrativno opterećenje u končanici vodi povećanju troškova za realizaciju tih transakcija“, kaže direktor Udruženja banka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.
Sve to dodaje, Igor Živko, ostavlja posljedice za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini, prije svega za izvoznike, koji očekuju naplatu svojih prihoda po ugovorima sa inostranstvom. Takođe, raste im rizik kao poslovnim inopartnerima s obzirom da su u zemlji koja je na “sivoj listi”, uvećavaju im se problemi sa likvidnošću, odnosno izmirenjem obaveza u zemlji, i ono što je posebno bitno rastu im troškovi zaduženja, odnosno finansiranja.
Iz Savjeta stranih investitora ističu kako se već osjeća zabrinutost jer potencijalni investitori status BiH na sivoj listi tumače kao velik reputacioni rizik, što je posebno problematično za nove projekte.
„Ne mogu vam reći ime nekog stranog investitora koji je odustao od investicija, ali mogu vam reći da je veliki reputacioni rizik i da to jeste direktna šteta za investicije“, kaže izvršni direktor Savjeta stranih investitora Nedim Makarević.
Kako bi bila skinuta sa sive liste, BiH mora ispuniti konkretne zadatke ovog međunarodnog tijela, što prvenstveno uključuje pokazivanje konkretnih rezultata u istragama i donošenju presuda za pranje novca i finansiranje terorizma.
Upozorava se kako svaki novi mjesec zadržavanja na sivoj listi dodatno povećava administrativne troškove, odbija strane ulagače i narušava povjerenje međunarodnih finansijskih institucija.
Indikator.ba
