Branko Markovac, kojeg zovu Medeni, u zatvorima je proveo pune 43 godine.
Svoju priču ispričao je za Potragu RTL-a.
“Ko se meni zamjerio, toga više nema”, govori Markovac koji je osuđen za tri ubistva i dva pokušaja ubistva, silovanje, razbojništvo i piromaniju.
Na pitanje koliko ljudi ima na duši, hladno odgovara: “Na duši nemam ni jednog.”
“Prvog nisam htio. Drugi zatvorenik na Golom Otoku je preživio. Njega sam htio, ali nisam. Treći je u Gradiški kojeg sam htio, a to sam i riješio. I ovaj za koga sam izašao prošle godine”, govori Medeni koji danas ima 71 godinu.
Njegov je život trebao biti prekinut strijeljanjem jer mu je smrtna presuda zbog ubistva s predumišljajem izrečena još 1979. Pomilovan je, ali je zbog toga i još niza drugih teških krivičnih djela robijao decenijama.
Prvo je pokušao ubiti svog oca tako što mu je u zdjelu s grahom stavio otrov za miševe. U novinama su ga opisivali kao monstruma, a ni psihijatrijski vještaci u procjenama nisu bili blagi.
“Mene se opisuje kao monstruma. Kaže profesor Zvonarević: ‘Kada biste došli u hotelsku sobu i imali cimera Branka Markovca, a ne znate ko je on, spavali biste normalno. A da znate ko je on, biste li onda normalno spavali?’ Ja to tako ne gledam”, govori i dodaje:
“Mene nema razloga ni potrebe da se neko boji ako nije ništa napravio. To sam vam rekao u startu. Vi morate biti uzrok moje reakcije, a sad kakva će vaša reakcija biti, zavisi od vašeg uzroka.”
Sve svoje kazne je odležao. Sad je slobodan čovjek koji slobodno šeta gradom. Reporterka Potrage ga je pitala je li se promijenio u zatvoru i trebaju li ga se ljudi bojati.
“Nisam se promijenio, ali ne trebaju me se bojati”, odgovara.
Ne zna kako će iskoristiti vrijeme na slobodi. Nezadovoljan je jer mu država nakon 43 godina zatvora nije osigurala ništa kada izađe na slobodu.
Najprije mu je određen smještaj u domu za zavisnike u Resniku. Korisnicima se oduzimaju mobilni telefoni, nije dopušteno gledanje televizije i to ga je smetalo. Otišao je.
Zagrebački Centar za socijalnu skrb dodijelio mu je smještaj u Domu za starije osobe Trešnjevka, filijala Drenovačka. Tamo nema mjesta. Zatim je smješten u prihvatilište Crvenog krsta. Samo privremeno.
Sad je smješten u prostorijama udruge PET Plus, koja daje podršku počiniocima krivičnih djela. Ali, udruga ima sredstava još samo do februara. Nakon toga, ne nađu li novac, Markovac je ponovno na cesti. Opet prepušten sam sebi.
