Tuzlanski privrednici izgriženi su problemima zbog pandemije koronavirusa. Od vlasti su očekivali veći angažman na sanaciji štete, a sada žive u zebnji od mogućeg novog lockdowna koji bi za njih predstavljao jak udarac, dovodeći ih do sloma.
Pandemija koronavirusa sa sobom je donijela gro problema i za privrednike u Tuzlanskom kantonu. Posljedično lockdownu koji je nastupio u martu ove godine, brojni radnici su otpušteni, a nakon toga naišao je period oporavka koji nije krenuo potrebnom dinamikom. Poslodavci sada pozivaju vlast da se probudi i konkretno im pomogne.
Zbog smanjenog obima poslovanja privrednici teško vraćaju i ranije podignute kredite, a danas poručuju da mjere nadležnih nisu dale adekvatne rezultate. Njihov stav dijele i stručnjaci iz oblasti ekonomije.
Govoreći o lošim potezima vlasti, a koji se odnose na pomoć privredi pogođenoj pandemijom koronavirusa, ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe da se osnovna greška odnosi na to da programi podrške nisu imali konkretni cilj, odnosno niti vlasti, niti javnost nisu znali šta se želi postići navedenim.
“Pored toga, kriteriji za apliciranje i model apliciranja su pogrešno programirani, naročito na nivou Federacije BiH. Kantoni s druge strane nisu na odgovarajući način pratili federalne mjere, što se u jednu ruku može opravdati izuzetnim kašnjenjem navedenih. Zbog toga je iskorištenost sredstava bila zanemariva – nekih 18 do 19 posto za FBiH. Ovo nije rezultat činjenice da privreda FBiH nije imala poteškoća tokom kritičnih mjeseci krize, već toga da brojne ugrožene kompanije nisu mogle aplicirati shodno predstavljenim kriterijima”, kaže Čavalić za Klix.ba.
Admir Čavalić: Programi podrške nisu imali konkretan cilj (Foto: A. K./Klix.ba)
Koncept sveobuhvatnog zakona, prema njegovom stavu je bio pogrešan, što se vremenom i priznalo od nadležnih, pa se tako sada primjenjuje sistem uredbi što je ranije rađeno u Republici Srpskoj.
“Kritika sistemu uredbi je političke, a ne ekonomske prirode. Ne smijemo zaboraviti ni veoma lošu komunikaciju mjera koje su poduzimale vlasti. Tako se dodatno naglašavao faktor neizvjenosti, te su privrednici bili u (opravdanoj) konfuziji u vezi mjera”, smatra Čavalić.
Mjere poduzete tek reda radi
Neadekvatan odgovor nadležnih na svojim leđima su osjetili konkretno i privrednici, odnosno poslodavci u Tuzlanskom kantonu. Iz Kantonalne grupacije poslodavaca za Klix.ba kažu da su mjere na svim nivoima vlasti poduzete tek reda radi.
“Slobodno se može reći da je dosadašnja pomoć nedovoljna, kako sa federalnog, ali i kantonalnog nivoa. Pokazalo se da evidencije koje se vode kod određenih državnih organa ne pružaju pouzdane podatke. S druge strane, kod poslodavaca se objektivno, imajući u vidu da su to dinamični sistemi, dešava niz promjena na koje ne mogu utjecati, a to ih sprečava za ostvarivanje prava po zakonima kojima se obezbjeđuje pomoć. Dakle, kod poslodavaca nema velikog zadovoljstva za dosad preduzete mjere od bilo kojeg nivoa vlasti. Dosadašnja pomoć je bila nedostatna i nije polučila pozitivne rezultate”, kaže nam predsjednik Upravnog odbora Grupacije poslodavaca TK Ramiz Karić
Za mjere iz prvobitnog “korona-zakona” kaže da su sporo donesene, uz prilično dugo čekanje na njihovu implementaciju.
“Također, mjere koje su već preduzete ili se najavljuju obiluju nizom ograničenja, a da se ne zna ni intezitet, ni vremenska distanca trajanja pojačanog dejstva koronavirusa. Prema mom skromnom mišljenju opet će najveći dio poslodavaca ostati bez adekvatne pomoći neophodne za prevazilaženje nedaća izazvanih pandemijom”, naglašava Karić.
Ramiz Karić: Nezadovoljni smo angažmanom nadležnih
Ekonomska situacija za poslodavce u Tuzlanskom kantonu trenutno je veoma teška, a navode da se stvorio utisak u kojem su se vlasti prebrzo obradovale da pandemiji dolazi kraj, posljedično čemu se nisu ni trudili kreirati konkretno nove mjere čije bi dejstvo u kontinetu bilo od koristi privrednicima barem na jednu godinu.
“Pandemija je i dalje na sceni. Poslodavci ulažu maksimalne napore da sačuvaju radne procese sterilne od korone. Za pojedine poslodavce posljedice će ostaviti neizbrisiv trag, ali nažalost neki neće niti preživjeti. Poslodavci se osjećaju kao da su ostavljeni na milost i nemilost zubu vremena. Vlas ne shvata da poslodavci i radnici u realnom sektoru ne mogu primati bilo kakvu verifikaciju osim kada svoje proizvode i usluge plasiraju krajnjem kupcu i kada to naplate. Dakle, faktor vrijeme je za poslodavce imperativ. Svako čekanje je pogubno, za razliku od zaposlenih u javnom sektoru koji primaju plaće iz budžeta, bez obzira da li rade ili ne. Ali, uprkos teškoćama privrednici i dalje vjeruju u vlastite snage i resurse. Dokle će to moći izdržati ostaje da se vidi”, smatra Karić.
Nisu jasni ciljevi seta mjera “Korona2”
Dugo najavljivani set mjera “Korona 2” Vlade Federacije BiH od 23. oktobra je aktivan. Mjere su ovaj put u formi uredbi, a tretirani su najugroženiji sektori.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je dobro što se ovaj program sastoji od uredbi jer to daje prostor vladi za efektivnije djelovanje i ubrzavanja proces učenja. To je, navodi on, posebno bitno u vremenu pandemije u kojem vlada apsolutna neizvjesnost u vezi bliže budućnosti.
Sa druge strane, slično kao i kod prvog programa podrške, prema Čavalićevim riječima, nisu jasni ciljevi istog. Načelno je cilj održavanje likvidnosti u ključnim sektorima, ali to, kako navodi naš sagovornik, može biti samo jedan od rezultata, dok bi se cilj trebao fokusirati na realno prevazilaženje krize i opstanak kompanija.
“Pritom ne trebamo zapasti u zamku da održavamo takozvane zombi kompanije. Neke kompanije trebaju propasti ako nisu prilagodile vlastiti poslovni model postojećoj krizi. To nas dovodi do najboljeg mogućeg rješenja u ovom trenutku. Potrebno je napraviti programe podrške, poput onog od 100 miliona KM, kojim će se podržati privreda, a zauzvrat tražiti određena transformacija – vlastitog poslovnog modela, digitalna transformacija i slično. Kompanije bi se na ovaj način usmjeravale ka povećanju ulaganja u industrijsku zaštitu, inovativne poslovne i distributivne modele, kao i unaprijeđenje digitalne komponente. Upravo navedeno nedostaje pri postojećim programima pa sve liči na helikopter rješenja u okviru kojih se novac baca uprazno (kako bi se pokrenuli poslovni ciklusi)”, dodaje Čavalić.
Lockdown bi značio kolaps privrede
Proteklih dana u bh. medijskom prostoru tiho se čuje mogućnost ponovnog uvođenja lockdowna, što bi, za privrednike, kako navode, imalo nesagledive posljedice.
“Nažalost kod dosta privrednih grana na sceni je tihi lockdown jer postoji mnogo ograničenja. Tražnja zbog teških psiholoških posljedica sa kojima se suočava stanovništvo svodi se na najnužnije. Zbog raznih ograničenja koje preduzimaju zemlje iz okruženja pa i članice EU dodatno suložnjavaju status naše privrede. Naša privreda je dosta krhka. Na svu sreću do sada je pokazala visok stepen elastičnosti na promjene koje se dešavaju. Dijelim mišljenje najvećeg dijela poslovne zajednice da lockdown ne treba uvoditi do velikog zora”, naglašava Karić.
Iz Grupacije poslodavaca TK stava su da je neophodno pooštriti primjenu provođenja epidemioloških mjera u cilju ublažavanja mogućih nesagldivih posljedica, a novi lockdown bi sasvim sigurno doprinio povećanju broja privredih subjekata koji bi nestali sa poslovne scene Bosne i Hercegovine.
