Uzgoj feferona nije mnogo zastupljen, iako je potreban mali početni kapital i dosta su tražene na tržištu.
Proizvodnja papričica feferona počinje od rasada u prvoj dekadi aprila. Feferoni dolaze kao druga kultura u plodoredu i mogu da se uspješno gaje poslije mladog luka, pšenice, ječma… Jesenja obrada je već urađena, tako da je potrebno rasuti stajnjak ili NPK đubrivo i zaorati. Zatim se radi dodatna obrada kako bi se postigla mrvičasta struktura zemljišta.
Nakon toga se postavlja sistem za navodnjavanje i malč folija. Pravljenje bankova nije obavezno, ali svakako pruža prednost za bolji rast i razvoj biljaka. Važno je istaći da se početak i kraj folije zatrpava zemljom zbog vjetra.
Presađivanje feferona se obavlja početkom druge polovine juna do prve polovine jula, sa razmakom od 25 cm između biljaka i međuredno 25-30 cm. Sadnja se obavlja ručno, a najbolji položaj biljaka je kada se sade u cik-cak formi. U zavisnosti od tipa zemljšta, poslije par sati je potrebno zalivanje.
Đubrenje se obavlja zajedno sa navodnjavanjem sistemom fertigacije. Kod klasičnog uzgoja za fazu ukorenajvanja preporuka jeda se koristi NPK 1:3:1, kod faze vegetativnog porasta NPK đubrivo u formulaciji 1:1:1, kod faze cvetanja NPK 1:3:1 i u fazi plodonošenja i branja NKP 2:1:3 ili 2:2:4.
Što se tiče zaštite, kod konvencionalnog načina uzgoja upotreba pesticida ima smisla kada šteta dođe do ekonomskog praga.
Berba i prinos
Jedina mana ove proizvodnje je što je potrebna radna snaga, jer se berba obavlja ručno. U početku, plodovi se beru na 5-6 dana, a za vrijeme glavne berbe na svaka 2 do 3 dana. Prosječan prinos je 10-20 tona po hektaru (pa i više, zavisno od sorte), a mogu se plasirati na tržište u svježem stanju, konzervirani, sušeni, mleveni…
Na primjer, ljuta crvena feferona sa visećim plodovima, umjerene ljutine je rana sorta i osigurava prinos od 10 do 15 tona po hektaru, dok ljuta žuta feferona sa štrčećim plodovima, rana sorta, ima prosečan prinos od 15 do 18 tona po hektaru.
