Šta pokazuju podaci Podaci pokazuju kako su u 2020. godini u saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini život izgubile 244 osobe, 1268 ih je teže povrijeđeno, dok je 7307 osoba pretrpjelo lakše tjelesne povrede. Smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nesreća u BiH u protekloj, 2020. godini dovelo je i do smanjenja posljedica: broj lakše povrijeđenih smanjen je za 1316, tj. za oko 15,3 posto, broj teže ozlijeđenih smanjen je za 400, odnosno za 24 posto, dok je broj poginulih u saobraćajnim nesrećama na bosanskohercegovačkim cestama manji za 17 osoba, odnosno za 6,5 posto.
Kada je riječ o kantonima, najviše poginulih je u Tuzlanskom kantonu, i to 36, zatim u Hercegovačko-neretvanskoj županiji – 24 osobe, Zeničko-dobojskom kantonu – 21 osoba, Sarajevskom kantonu i Unsko-sanskom kantonu – po 13, SBŽ-u – 11, HBŽ-u – 10, ZHŽ-u – 9, Posavskoj županiji – dvije osobe, dok u BPŽ-u nije zabilježena ni jedna saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom. Tokom protekle, 2020. godine registrirano je 4816 nesreća manje u odnosu na 2019. godinu, što izraženo u postocima prikazuje smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nesreća za 13,95 posto. – Broj saobraćajnih nesreća s poginulim/povrijeđenim osobama smanjen je za 996 ili 13,73 posto.
Kada su u pitanju saobraćajne nesreće s materijalnom štetom, u protekloj godini registrirano ih je 3820 manje u odnosu na 2019. godinu, odnosno 14,01 posto – ističe se u informaciji o saobraćajnim nesrećama i njihovim uzrocima koju je izradio BiHAMK. Dodaju kako se, prema navedenim podacima, može zaključiti kako se na području Bosne i Hercegovine dnevno tokom 2020. godine događalo u prosjeku nešto više od 81 saobraćajne nesreće, od toga oko 17 saobraćajnih nesreća s poginulim osobama.
Najviše u naseljima Najveći broj saobraćajnih nesreća na području Federacije BiH u 2020. godini dogodio na području Sarajevskog kantona, s postotnim udjelom od oko 40,18 posto, zatim u Tuzlanskom kantonu s postotnim udjelom od oko 13,6 posto, Zeničko-dobojskom kantonu s postotnim udjelom od 12,6 posto, Srednjobosanskom kantonu s postotnim udjelom od 10,32 posto itd. Iz BiHAMK-a ističu kako je veliki broj saobraćajnih nesreća na našim cestama, između ostalog, rezultat nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraćajne kulture većeg broja učesnika u saobraćaju.
Nepropisna i brzina neprilagođena uslovima na cestama su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nesreća, slijede saobraćajne nesreće nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim one koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije, nepovoljne uslove na cesti itd. Među greškama vozača u gradskim uslovima saobraćaja treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – odstojanju između vozila.
Najveći broj saobraćajnih nesreća zabilježen je na ulicama u naselju (52,77 posto), a zatim na magistralnim cestama (28,7 posto), potom slijede lokalne (9,5 posto) pa regionalne ceste (9,1 posto).
