Kada se govori o zaraznim bolestima koje već decenijama prate život i rad stočara u BiH, bruceloza zauzima posebno mjesto.
Ona je, kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), jedna od najrasprostranjenijih zoonoza na prostoru zapadnog Balkana, a Zeničko-dobojski kanton (ZDK) spada u endemska područja bruceloze, te svake godine bilježi desetine slučajeva među ljudima i stotinama u životinjskim stadima.
Bruceloza stalna prijetnja
I dok se u gradskim sredinama o njoj govori tek kada se pojavi alarmantna vijest, za stočare i njihove porodice bruceloza je stalna prijetnja, često prisutna i onda kada je nisu svjesni.
Podaci INZ pokazuju da je tokom 2024. godine u ZDK potvrđeno najmanje 26 slučajeva bruceloze kod ljudi.
Samo u ZDK to je značilo direktan rizik za svakodnevni život farmera i onih koji kupuju domaće mliječne proizvode na pijacama ili u neformalnoj prodaji.
U prvih šest mjeseci 2025. registrovani su novi slučajevi kod ljudi, i to prema pristiglim prijava oboljenja, svi u Zenici. Krajem avgusta dočekuju nas informacije o osam oboljelih životinja, na području Kaknja i Olova, a moguća su istovremeno i oboljenja ljudi na tom području. Veterinarske službe nastavljaju s programom vakcinacije malih preživara i laboratorijskim nadzorom, ali nadležni upozoravaju da dok god postoji nesankcionisana trgovina životinjama i dok mlijeko i sir kolaju van sistema nadzora, rizik ostaje prisutan.
Šta je bruceloza?
Bruceloza je hronična bakterijska infekcija koju izazivaju različite vrste bakterije Brucella. Institut iz Zenice ističe da se čovjek može zaraziti na tri načina – konzumiranjem kontaminiranih proizvoda životinjskog porijekla, direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim sekretima, te rjeđe udisanjem aerosola u staji. Najrizičniji su nepasterizovano mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka, poput mladog sira i kajmaka.
Za razliku od mesa, koje se uobičajeno termički obrađuje i time uništava bakterije, mlijeko i mliječni proizvodi često dospijevaju do potrošača u sirovom ili nedovoljno obrađenom obliku. Upravo tu leži glavni problem: dok meso nakon kuvanja ili pečenja prestaje biti prijetnja, mlijeko koje nije prokuvano ili pasterizovano ostaje direktan prenosnik bolesti.
Veterinarske službe u BiH redovno sprovode programe vakcinacije malih preživara, posebno ovaca i koza, što je do sada dalo djelimične rezultate. Institut naglašava i važnost laboratorijske dijagnostike – svaka sumnja na infekciju zahtijeva brzu analizu krvi životinja, a pozitivna grla moraju biti uklonjena iz stada.
Ljudi koji rade u bliskom kontaktu sa životinjama moraju koristiti zaštitnu opremu: rukavice, maske i zaštitne naočare
