Žalbe su se odnosile na usluge od opšteg ekonomskog interesa potrošača /snabdijevanje gasom, električnom energijom, vodom, telekomunikacijama/, robe široke potrošnje /odjeća, obuća, tehnička roba/, finansijske usluge, onlajn kupovina, usluge u turizmu, usluge rent-a-kara. Iz Ombudsmana za zaštitu potrošača su naveli da u posljednjih pet godina dobijaju sve veći broj žalbi na onlajn trgovinu.
“Iako je zakon predvidio zaštitu potrošača u ovome segmentu, postoji potreba za nadogradnjom zakona s ciljem bolje zaštite potrošača”, naveli su iz ove institucije i dodali da je potrebna i intenzivnija edukacija potrošača o osnovnim pravilima onlajn trgovine.
Iz Ombudsmana za zaštitu potrošača ukazali su da se žalbe, prema onima koje su primljene proteklih godina, odnose na robu kupljenu kod ovlaštenih trgovaca u značajnoj mjeri riješene u korist potrošača, kao i da se veći dio žalbi ne odnosi na legalne trgovce.
Naglasili su i da potrošači putem društvenih mreža ili prodajnih platformi kupuju robu od fiktivnih trgovaca, odnosno prevaranata, a da prethodno nisu provjerili da li je zaista riječ o pravoj trgovini koje imaju zakonski propisano isticanje ID broja, adrese, niti gledaju recenzije koje često i ne postoje.
“U ovakvim slučajevima Institucija upućuje potrošače prema nadležnim odjeljenjima za sajber kriminal ministarstava unutrašnjih poslova, budući da je riječ o krivičnim djelima otuđenja imovine, a ne potrošačkih prava”, istakli su iz Ombudsmana.
Zakon o zaštiti potrošača u BiH, napomenuli su iz Ombudsmana, u poprilično velikoj mjeri štiti potrošače, ali postoji prostor za njegovu nadogradnju direktivama EU, sve s ciljem implementacije onlajn trgovine, kartičnog poslovanja, deklaracija robe, isticanja cijena.
Iz Ombudsmana su naveli da su posljednjih godina putem saradnje Institucije i medija, kao zakonskih nosilaca zaštite potrošača, otvarane teme potrošačkih prava, s ciljem širenja potrošačke svijesti prema što većem broju građana BiH.
(infobijeljina.com)
