Šta se dešava sa nekretninom u Republici Srpskoj nakon smrti vlasnika koji nema zakonskog nasljednika? Ovo pitanje smo postavili banjalučkom advokatu Vladimiru Dragičeviću, koji u nastavku objašnjava ko postaje vlasnik pomenute nekretnine.
Prema njegovim riječima, vlasnik nekretnine postaje Republika Srpska, shodno članu 20. Zakona o nasljeđivanju.
“Republika Srpska se ne može odreći nasljeđa, te zaostavština koju Srpska naslijedi postaje dio imovine Republike Srpske”, pojašnjava Dragičević.
On objašnjava i koliko dugo traje ostavinski postupak.
“Trajanje zavisi od složenosti slučaja. Jednostavni postupci se završe brzo, i to kod postupajućeg notara. Ukoliko postoji spor oko sadržaja zaostavštine ili kruga nasljednika, spis se vraća sudu koji nastavlja vođenje postupka”, navodi Dragičević.
Kako se utvrđuje da vlasnik zaista nema nasljednika?
“Sud ili notar provjerava matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. Ako nasljednici nisu poznati ili su nedostupni, velike su šanse da se zaostavština neće ni raspraviti. Naime, praktično gledano – ako umrli nema nasljednika, niko neće ni dostaviti matičnom uredu nužne podatke o nasljednicima niti o imovini umrlog. Slijedom toga, sud će ostavinski postupak okončati tako što će utvrditi da se zaostavština neće raspravljati”, ističe Dragičević.
Tako će, kako kaže, sve i da je umrli imao imovinu, ona ostati upisana na njegovo ime dok god neko od nasljednika ne predloži naknadno raspravljanje imovine ili dok ta imovina po drugom osnovu ne postane imovina trećeg lica.
Može li neko drugi kupiti ili naslijediti tu nekretninu prije završetka ostavinskog postupka?
“Ne. Imovinu može prodati samo onaj ko je njen vlasnik. Nakon smrti vlasnika, njegova imovina prelazi na nasljednike koji je mogu međusobno ustupati jedni drugima. Tek po okončanju ostavinskog postupka, nakon što se formalno uknjiže kao vlasnici, njom mogu raspolagati prema trećim licima”, kaže on.
“Ukoliko ta osoba nema pravni osnov (npr. važeći ugovor o zakupu sa umrlim vlasnikom), ona nema nikakva zakonska prava na korišćenje nekretnine i nasljednici mogu tražiti predaju u posjed. Ako postoji ugovor o zakupu, primjenjuju se pravila o otuđenju zakupljene stvari, tako da nasljednici stupaju u poziciju zakupodavca (umrlog) i mogu koristiti sva njegova prava, ali moraju i poštovati ugovor kako je zaključen”, dodaje Dragičević.
Ko plaća porez, održavanje i dugove vezane za nekretninu dok se ne riješi vlasništvo?
“Smrću ostavioca imovina prelazi na nasljednike, pa slijedom toga i obaveze koje terete tu imovinu. Umrlo lice više ne može biti stranka niti obveznik poreskih obaveza, pa te obaveze prelaze na nove vlasnike. Iste mogu biti naplaćene iz zaostavštine”, navodi banjalučki advokat.
Pojasnio je i koji dokumenti su potrebni da se pokrene ili provjeri ostavinski postupak.
“Osnovni dokumenti su izvod iz matične knjige umrlih (smrtovnica), spisak nasljednika i dokaz o imovini (posjedovni list ili zemljišnoknjižni izvadak). Ukoliko postoji testament, potrebno ga je navesti. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti čim dobije smrtovnicu, ili na prijedlog bilo koje zainteresovane osobe”, zaključuje Dragičević.
