Pred političkim strankama, koalicijama i kandidatima je 30 dana kampanje u kojoj će predstavljati programe, organizovati skupove i koristiti plaćeno političko oglašavanje.
Na izborima će biti birani:
– članovi Predsjedništva BiH,
– poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske,
– predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske,
– poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, te u 10 skupština kantona u FBiH.
Posebna pažnja tokom kampanje biće usmjerena na poštovanje Izbornog zakona BiH, zabranu govora mržnje, ravnopravan tretman političkih subjekata i pravila finansiranja izborne kampanje.
Najvažniji fakti:
– Izborna kampanja počinje 4. septembra.
– Kampanja traje 30 dana, do 3. oktobra u 7 časova.
– Izborna tišina počinje 24 časa prije otvaranja biračkih mjesta.
– U Centralni birački spisak upisano je 3.408.517 birača.
– Glasaće se na više od 5.200 redovnih biračkih mjesta.
– Prvi put će biti korišćeni biometrijska identifikacija i skeneri za glasačke listiće.
Kampanja u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj izborna kampanja već na startu donosi brojne aktivnosti političkih stranaka.
Većina vodećih političkih partija kampanju će otvoriti lijepljenjem prvih promotivnih plakata i obraćanjem biračima, a dio stranaka prve skupove organizovaće širom Republike Srpske.
SNSD će prvu tribinu održati u Šamcu, odakle je i Savo Minić, aktuelni premijer Republike Srpske i kandidat za predsjednika Srpske.
Pokret „Sigurna Srpska“, koji je formirao Draško Stanivuković na temeljima PDP-a, prvi put će se zvanično obratiti biračima sa tvrđave Kastel u Banjaluci.
Socijalistička partija Petra Đokića kampanju će započeti u Bijeljini, dok će SDS prve plakate lijepiti u Banjaluci.
U SDS-u su najavili da će tokom vikenda njihovi ključni kadrovi biti širom Krajine i razgovarati sa građanima, dok će prvu klasičnu tribinu održati u ponedjeljak u Prijedoru.
Kandidati za predsjednika Republike Srpske
Za poziciju predsjednika Republike Srpske, odnosno dva potpredsjednika, ukupno je prijavljeno 12 kandidata ispred političkih subjekata, koalicija i među nezavisnim kandidatima.
Među kandidatima za predsjednika Republike Srpske su:
– Savo Minić – SNSD;
– Branko Blanuša – SDS;
– Bogdan Jovanović – Stranka „Život“.
Za pozicije u Palati Republike iz reda hrvatskog naroda kandidovano je pet kandidata:
– Ivan Begić – SDP;
– Igor Balukčić – HDZ 1990;
– Franjo Jukić – koalicija okupljena oko HDZ-a BiH;
– Ivo Kamenjašević – Hrvatska seljačka stranka;
– Marko Jorgić – nezavisni kandidat.
Iz reda bošnjačkog naroda kandidati su:
– Ramiz Salkić – SDA;
– Begija Smajić – Stranka za BiH;
– Jusuf Arifagić – Narod i pravda;
– Ćamil Duraković – nezavisni kandidat.
Tri kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH
Na predstojećim opštim izborima biraće se i novi saziv tročlanog Predsjedništva BiH.
Prema izbornim pravilima, jedan član Predsjedništva bira se sa teritorije Republike Srpske, dok se dva biraju iz FBiH.
Za srpskog člana Predsjedništva BiH kandidati su:
– Marinko Božović – SDS;
– Željka Cvijanović – SNSD;
– Nebojša Vukanović – Lista za pravdu i red.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH takmičiće se Denis Bećirović, Fahrudin Radončić, Semir Efendić i Bakir Izetbegović.
Za hrvatskog člana kandidovani su Darijana Filipović, Zdenko Lučić i Slaven Kovačević.
Više od 1.200 kandidata u trci za NSRS
Posebno zanimljiva biće izborna trka za Narodnu skupštinu Republike Srpske.
Ukupno će više od 1.200 kandidata pokušati da osvoji jedan od mandata u novom sazivu NSRS:
– 63 direktna mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske;
– još 20 poslanika ulazi putem kompenzacionih lista;
– ukupno Skupština ima 83 poslanička mjesta.
To znači da je konkurencija izuzetno velika. Prema broju kandidata i mjesta koja su na raspolaganju, otprilike 20 kandidata se bori za jednu poslaničku fotelju.
Ovjerene kandidatske liste pokazuju i da je veliki broj aktuelnih poslanika ponovo u izbornoj trci.
Koliko stranke smiju potrošiti?
Izbornim zakonom propisani su i limiti za finansiranje izborne kampanje.
Za izbor:
– članova Predsjedništva BiH;
– Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH;
– Predstavničkog doma Parlamenta FBiH;
– Narodne skupštine Republike Srpske;
– predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, limit iznosi 30 feninga po biraču.
– Za izbore za kantonalne skupštine limit je 20 feninga po biraču.
Političke stranke moraju imati poseban račun za finansiranje kampanje, a novac namijenjen kampanji ne može se koristiti u druge svrhe.
Nakon izbora politički subjekti dužni su da dostave izvještaje o izvorima finansiranja i troškovima kampanje.
Šta je zabranjeno u kampanji?
CIK BiH pozvao je sve političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da strogo poštuju Izborni zakon BiH.
Posebno je naglašena zabrana govora mržnje.
Zabranjeni su sadržaji kojima se podstiču:
– mržnja;
– diskriminacija;
– neprijateljstvo;
– nasilje.
Ova pravila odnose se i na fotografije, simbole, audio i video-snimke, poruke objavljene na internetu, društvenim mrežama i putem mobilnih aplikacija.
Političkim subjektima nije dozvoljeno ni ometanje skupova političkih protivnika, lažno predstavljanje u ime drugog političkog subjekta i korišćenje javnih resursa za izbornu promociju.
Gdje ne smiju plakati i predizborni materijal?
Izborni materijal ne smije se postavljati na:
– institucije vlasti;
– javne ustanove;
– vjerske objekte;
– javna preduzeća.
Nadležni opštinski organi dužni su da svim ovjerenim političkim subjektima obezbijede ravnopravan tretman prilikom korišćenja javnih mjesta i objekata za potrebe kampanje.
To se odnosi na održavanje skupova, postavljanje oglasa, plakata, postera i drugog promotivnog materijala.
CIK može i da sankcioniše kandidate
CIK BiH ima ovlašćenja da za kršenje izbornih pravila izrekne novčane sankcije.
U težim slučajevima moguće su i ozbiljnije mjere, uključujući:
– uklanjanje kandidata sa liste;
– poništenje ovjere političkog subjekta.
Zbog toga je CIK pozvao sve učesnike da vode fer kampanju i poštuju izborna pravila.
Novina na izborima: Biometrija i skeneri
Predstojeći opšti izbori biće specifični i zbog prve šire upotrebe novih tehnologija u izbornom procesu.
Birači će se identifikovati putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, dok će se glasački listići nakon glasanja stavljati u skener.
Nove tehnologije predstavljaju veliki logistički izazov.
U izborni proces direktno će biti uključeno gotovo 14.000 ljudi, među kojima je više od:
– 4.000 operatera zaduženih za elektronske uređaje;
– 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.
– Više od 3,4 miliona birača
Pravo glasa na oktobarskim izborima, zaključno sa 20. avgustom, ima 3.408.517 birača.
Oni će glasati na više od 5.200 redovnih biračkih mjesta.
Birači u Republici Srpskoj odlučivaće o novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, predsjedniku i potpredsjednicima Republike, ali i o srpskom članu Predsjedništva BiH i predstavnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kada počinje izborna tišina?
Kampanja se završava 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna tišina.
Prema Izbornom zakonu BiH, u periodu od 48 časova prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta ne smiju se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnjenja u vezi sa glasanjem na izborima.
Pred političkim strankama, kandidatima i koalicijama sada je 30 dana intenzivne kampanje u kojoj će pokušati da pridobiju povjerenje birača u Republici Srpskoj i širom BiH.
