Matea je dvadesetdvogodišnjakinja koja živi i studira tri fakulteta u Beču i to: Političke nauke, Slavistiku na kojoj studira ruski, češki i slovenački te Orijentalistiku na kojoj studira turski, arapski i perzijski jezik.
Pojam pismenosti danas osim pukog čitanja i pisanja podrazumijeva puno više, a prvenstveno informatičku pismenost i poznavanje barem jednog stranog jezika. Poznavanje stranog jezika pruža određenu slobodu i podiže samopouzdanje. U Evropi se danas govori više od 250 jezika među kojima ima maternjih, useljeničkih i nekih manjih jezičkih zajednica. Da bi se poboljšala suradnja u društvenoj, ekonomskoj i kulturnoj oblasti Evropa je 2002. godine dala preporuku da svako dijete treba pored svog maternjeg jezika naučiti i još dva strana jezika. Osobe koje uče i govore više stranih jezika mogu mijenjati svoj pogled na svijet i teme olakšati svakodnevicu, kako sebi, tako i drugim osobama u okruženju.
Matea Brandalik iz Tuzle jedna je od takvih osoba: “Ljubav prema jezicima je nešto što se javilo kada sam bila jako mala. Ni sama ne pamtim te rane početke jer sam mnogo toga radila i učila nesvjesno. Uporedo sam učila engleski i španski pa sam sa samo 8 godina odlično vladala i engleskim i španskim jezikom”. Ljubav prema učenju stranih jezika nastavila se razvijati kroz Matejino odrastanje, pa danas uči 19. strani jezik.
“Trenutno govorim: engleski, njemački, danski, talijanski, španski, francuski, rumunjski, portugalski, ruski, bjeloruski, češki, slovenački, arapski, turski, perzijski, novogrčki, makedonski i trenutno učim irski. Irski je jedan od jezika koje trenutno ne mogu povezati ni sa jednim drugim, jer je sam po sebi specifičan, odnosno pripada grupi keltskih jezika pa jedino što može pomoći pri učenju irskoj je ako znate škotski”, objašnjava Matea. Osoba koja je u mogućnosti komunicirati na više jezika i to na višem nivou komunikacije, naziva se poliglotom.
“Tečno znanje jezika podrazumijeva nivo B2, odnosno C1, a C2 je nivo maternjeg jezika. Sad sam na kursu perzijskog jezika koji je B1 nivo, pa moj perzijski još nije tečan, odnosno mogu se sporazumjeti sa ljudima kad su neke svakodnevne situacije u pitanju, ali ne bih mogla izvještavati o političkim događajima, naprimjer”, dodaje Matea. Ova mlada poliglotkinja kaže da joj se ponekad desi da pomiješa strane jezike kad je umorna ili ako je na nekoj konferenciji gdje ima ljudi iz mnogo drugih država. Puno jezika je naučila sama, kao naprimjer španski i portugalski, ali je i pohađala kurseve za neke druge jezike. Danas živimo u svijetu u kojem su poslodavci sve više internacionalno orijentisani i koji trebaju saradnike sa kojima mogu direktno komunicirati. Ako poznajete strani jezik, prilikom traženja posla niste ograničeni na samo jedno govorno područje. Za učenje novog stranog jezika nikad niste prestari ili, u slučaju Mateje, premladi.
(nezavisni.ba)
