Sadnja voćaka u martu je rizična – Sadnja predstavlja važnu mjeru pri podizanju voćnih zasada od koje u velikoj mjeri zavisi kvalitet budućeg voćnjaka. Sadnja na jesen predstavlja najbolji vid sadnje, a pripremu zemljišta treba obaviti dva do tri mjeseca ranije. Međutim, ne treba zanemariti i jako dobre rezultate koji se postižu kod proljećne sadnje.
U poređenju sa jesenjim, ova sadnja ima prednost iz tog razloga što već pripremljeno zemljište postaje rastresitije, mekše i podesnije, jer je preko zime izloženo uticaju mrazeva. Ako se u proljeće zakasni sa sadnjom, primanje je lošije, sadnice se lošije razvijaju, a vegetaciju počinju kasnije. Može se reći da je proljećna sadnja više rizična, jer njeno odlaganje zbog vremenskih uslova dovodi do kretanja vegetacije, što prouzrokuje slabiji porast nakon sadnje i slabiji prijem sadnica.
Ukoliko su povoljni vremenski uslovi, proljećna sadnja može da obezbijedi dobar prijem i rast voćnih sadnica. U svakom slučaju, trebalo bi uzimati sadnice iz poznatih rasadnika sa postojećom deklaracijom i propratnom dokumentacijom koja dokazuje njihovo porijeklo, ali i starost, odnosno za koju sezonu sadnje su predviđene, na kojoj podlozi, i tako dalje.
Nakon razmjeravanja i markiranja sadnog mjesta potrebno je da se do svakog sadnog mjesta donese predviđena količina stajskog i mineralnog đubriva.
Osim ovog za sadnju je potrebno pripremiti alat, burad ili kofe za pripremanje kaše za kvašenje korijena, a često je potrebno obezbijediti i vodu za navodnjavanje nakon sadnje.
Razlog je taj što se svakim danom u biljci sve više i više kreću sokovi i život u njoj, pa joj treba više vode i hranjivih materija. Korijen sadnice u tom momentu nije dovoljno razvijen i nije sposoban da snabdijeva nadzemni dio biljke vodom, a ni hranivima koji su preko potrebni biljci za dalji rast i razvoj.
Takva biljka ulazi u jedno stresno razdoblje borbe za život. Zbog toga se preporučuje obaveznu upotrebu biostimulatora koji se koriste u stresnim situacijama. Na tržištu postoji velika ponuda različitih biostimulatora sa istim krajnjim efektom, da biljci pomognu i olakšaju prelazne i stresne situacije, kao što je kasna proljećna sadnja. Takođe je bitno dodati i fosfor kroz vodu za zalivanje uz pomoć fertirigacionih đubriva jer je fosfor bitan elementa za bolje ukorenjavanje sadnice.
Sadnja u martu
Na nerigolovanim površinama kopaju se veće rupe prečnika 1 do 1,5 m, a dubine 0,6 do 0,7 m. Najbolje je rupe kopati mjesec ili dva prije sadnje. Na rigolovanim površinama kopaju se rupe dubine i širine 40 do 50 cm. Rupe se kopaju uvijek u pravcu reda i uvijek sa iste strane markera (kočića). Na samoj parceli vrši se pregled sadnica, rezidba korijena i tretiranje korijena sa kašom od gline i goveđe balege razblažene sa vodom. Slomljeni i oštećeni korijeni se uklanjaju do zdravog mjesta, a zatim se svi skraćuju na oko 30 cm od korjenovog vrata. Ovako pripremljena sadnica se nosi do sadnog mjesta i sadi.
Rezidba sadnica je obavezna mjera u ovom periodu. Kao minimalna visina debla kod proizvodnih zasada se smatra 50 cm jer je to minimum koji omogućava normalno izvođenje agrotehničkih mjera. Ako se visina debla planira na 50 cm, onda se sadnica oreže na 70 cm (20 cm visine služi za formiranje ramenih grana krošnje stabla).
Poželjno je da se sve sadnice odmah nakon sadnje tretiraju sa nekim od fungicida, a samo gornji presjek se premazuje sa kalemarskim voskom.
U ovom periodu za mlade voćke opasnost mogu predstavljati i neke životinje. Zasadi se štite prije svega podizanjem ograda oko njega sa pletenom žicom. Za manje zasade preporučuje se zaštita svake voćke posebno, postavljanjem 3 – 4 kolca oko nje i ograđivanjem iste sa pletenom mrežom.
Postoje i specijalne perforirane cijevi od polutvrde plastike koje se ukopavaju plitko u zemljište i postavljaju oko debla do prvih ramenih grana. Oni se uklanjaju tek nakon 3 do 4 godine kada stablo dobije plutasti sloj. Za odvraćanje zečeva i drugih životinja stablo se premazuje ili prska sa rastvorom od sumpora, loja, balege, krvi i sličnih materija koje odbijaju ove životinje svojim neprijatnim mirisom, dok se štetni miševi uništavaju rodenticidima.
