Državno tužilaštvo zatražilo je produženje i određivanje mjera zabrane Vinku Radoviću, Petku Paniću i Dragomiru Vasiću, protiv kojih je potvrđena optužnica za zločine na području Zvornika 1992., dok su Odbrane stava da se ovaj prijedlog odbije kao neosnovan.
Tužilac Mersudin Pružan produženje je zatražio za optužene Radovića i Panića, kao i određivanje mjera zabrane napuštanja mjesta boravka, prelaska granice s ličnom kartom te kontakta sa svjedocima za optuženog Vasića.
Tužilac je podsjetio da sva trojica optuženih imaju državljanstvo Srbije – koja ne izručuje svoje državljane – i da mogu vrlo lako sebi priuštiti pogodnosti u susjednoj državi zbog poznanstava koje su ostvarili obnašajući visoke funkcije prije i poslije rata.
Prije tužiočevog izlaganja, sutkinja za prethodno saslušanje Tanja Curović je navela da je prvobitna optužnica Tužilaštva u ovom predmetu, iz kraja decembra prošle godine, vraćena na doradu te je uređena potvrđena početkom februara.
Radović, Vasić i Panić su sa Draganom Spasojevićem, za kojeg nisu predložene mjere, optuženi da su – u svojstvu dužnosnika civilnih, vojnih i policijskih vlasti u Zvorniku – krajem maja i početkom juna 1992. godine učestvovali u širokom i sistematičnom napadu na bošnjačko stanovništvo.
U optužnici se navodi da su, kao saizvršioci, učestvovali u prisilnom preseljavanju oko četiri hiljade bošnjačkih civila s područja sela Đulići, Klisa i okolnih sela, prema kojima su nečovječno postupali, kao i da je oko 600 civila nezakonito zatvarano.
Radovićev branilac Miloš Perić je rekao da optuženi ne posjeduje imovinu u Srbiji, da je u decembru prošle godine na graničnom prelazu uhapšen kada je u Mali Zvornik krenuo po lijekove, o čemu je Odbrana dostavila dokumentaciju. Radovićeva Odbrana osporava i osnovanu sumnju.
“Ne postoje dokazi za bitne elemente krivičnog djela da je moj branjenik, kao predsjednik Srpske demokratske stranke u svom selu, znao za sistematičan napad s ciljem da se iseli bošnjačko stanovništvo s područja Zvornika i da je poduzeo radnje u funkciji tog cilja“, kazao je branilac Perić i dodao da Radović “želi da skine ljagu sa svog imena“.
Vasićeva braniteljica Nina Kisić je kazala da je, prema riječima optuženog, ovo četvrta istraga koja se vodi za ove događaje i da je njen branjenik više puta saslušavan kod međunarodnih i domaćih tužilaca, ispitivan u policijskim agencijama, svjedočio u Državnom i beogradskom Višem sudu, ali da nikada nije pokazao namjeru napuštanja BiH, čak i kada je protiv njega vođen postupak za genocid, za šta je u konačnici oslobođen.
Braniteljica navodi da je Vasić poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srspke, a da u vrijeme koje tretira optužnica nije obavljao nikakvu funkciju.
Vasić je u obraćanju Sudu naveo da mu je predloženim mjerama ugroženo pravo na rad i putovanje iz Zvornika u Banje Luku na sjednice Narodne skupštine, gdje prima lični dohodatak, kao i da je ranije oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici.
“Tada su saslušana 163 svjedoka, punih sedam godina je trajalo suđenje, a nikada nije odgođeno zbog mog nedolaska. Punih pet godina nisam mogao izaći iz BiH zbog mjera zabrane koje su mi kasnije ukinute. Već dva mjeseca ne mogu da uđem u Srbiju jer na graničnom prelazu stoji dopis da je moja adresa nepoznata“, kazao je Vasić.
Panićev branilac Nenad Rubež je naveo da optuženi živi 200 metara od granice sa Srbijom, da je uhapšen kada je krenuo po lijekove i da u dokumentima nije naveden tačan datum njegovog lišenja slobode “jer su htjeli da ispadne kao da je htio da pobjegne“.
“Išao je u Hag da svjedoči. Znao je da se vodi istraga, jer je saslušavan. Profesionalni je i predratni policajac, nije priučen“, rekao je Rubež i dodao da Tužilaštvo uskraćuje elementarna prava.
Tužilac je na kraju naveo da su predložene mjere opravdane, kao i da je Vasić u Narodnoj skupštini Republike Srpske govorio o istragama, te organizovao konferenciju u Zvorniku nakon što je podignuta optužnica.
Sud će odluku o prijedlogu Tužilaštva donijeti naknadno.
(BIRN)
