Državljanin Kanade, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, testamentom je ostavio milion konvertibilnih maraka narodnim kuhinjama “Stari Grad” Sarajevo, “Merhamet” i “Crveni križ FBiH”, sa željom da osigura kvalitetne obroke za sve socijalno ugrožene građane BiH, bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost.
Riječ je o Aganu Hodžiću rođenom 1932. godine u selu Kovanj, opština Rogatica, koji je 1953. godine odselio u Kanadu. Dio donacije, dobila je i sarajevska narodna kuhinja “Stari Grad”, kojoj je već uplaćeno 270.000 KM, a ostali dio će narednih dana. Upraviteljica kuhinje Zilha Šeta, poznatija kao Tetka Zilha, u izjavi za Anadolu Agency (AA) kazala je da se radi o najvećoj individualnoj donaciji koju je ova kuhinja od svog osnivanja dobila. – Kvalitetniji obroci – “Ovih dana na naše račune, ‘Merhametu’ i Crvenom križu FBiH leglo je oko milion KM. Podijeljeno je na tri dijela i donacija je namjenski predviđena direktno za hranu. Ne možemo ni u šta drugo trošiti”, kazala je upraviteljica narodne kuhinje koja hrani 1.213 korisnika. Istakla je da će im ova donacija pomoći da osiguraju obroke za cijelu godinu. “Već smo danas obradovali ljude mlijekom, uljem, kafom. Odsad će u ovoj kuhinji imati čitav hljeb, neće se prepoloviti. Najvažnije je što ćemo 14. aprila, konvoj od 300 paketa poslati prema Kovanju i drugim selima gdje je rahmetli Agan proveo svoje mlade dane”, kazala je Tetka Zilha. O važnosti ove donacije govori i podatak da budžet Narodne kuhinje “Stari Grad” za godinu dana iznosi 600.000 KM. Narodnu kuhinju “Stari Grad” danas je posjetio i izvršitelj testamenta Enver Ahmetspahić, sestrić Agana Hodžića, koji za svog dajdžu kaže da je bio veoma skroman čovjek iz radničke porodice. – Volio je ljude – “On je 1953. godine kao momak otišao u Kanadu. Tamo je radio i živio sve do 1996. godine. Poslije se vratio u BiH i do smrti je boravio u BiH. Mogu da kažem da je volio svoju zemlju i svoj narod, da ljude nije odvajao po vjeri i naciji. Volio je ljude”, kazao je Ahmetspahić. Prema njegovim riječima, namjera Hodžića bila je da nahrani gladne ljude, zato je odlučio da sredstva dodijeli na ovaj način. “Njegova izričita želja je bila do to bude u hrani. Ni u šta drugo da se sredstva ne troše, nego u hranu. Vjerovatno mu je bilo žao ljudi koje je sretao i viđao. Vjerovatno je i on nekada bio gladan, pa je moguće da je i to jedan od motiva. Ta sredstva nisu njemu pala s neba, nije dobio na lutriji, nego svojim trudom i radom. Radio je razne poslove u Kanadi, od drvosječe, preko vođenja gostionice, motela, renoviranja stambenih objekata i tako dalje. Sve je zaradio sa svojih deset prstiju”, ispričao je njegov sestrić. Agan Hodžić je živio sa suprugom u Kanadi, ali nije imao svoje djece. Nije zapostavio ni svoju familiju, kojoj je pomagao dok je bio živ, ali im je i testamentom ostavio dio sredstava. “Volio je ljude, pomagao im je i dok je bio živ, ali, evo, i nakon svoje smrtti”, kazao je Ahmetspahić. – Paketi i za komšije u Kovanju – Hodžić je preminuo 2014. godine, a realizacija testamenta tekla je sporo zvog određenih administrativnih problema, odnosno komplikacija sa tumačenjem. U okviru donacije, 14. aprila planirana je raspodjela 300 paketa hrane, teških po 19 kilograma, njegovim komšijama u Kovanju i okolnim selima.
(Tuzlanski.ba)
