“Kestenov med Cazinske krajine” zvanično je registrovan u Međunarodnom sistemu oznaka u Lisabonu, a u Udruženju pčelara “Kesten” ističu da se ovim priznanjem otvaraju nove prilike za izvoz i značajniju prepoznatljivost cazinskog meda, budući da se od sada nalazi u svjetskom registru brendiranih proizvoda.
Koliko je pčelarstvo bitno u Cazinskoj krajini govori podatak da su se pčelari na ovom području prvi put udružili još davne 1950. godine. U početku su djelovali samo kao udruženje entuzijasta, da bi tokom 1982. godine osnovali zvanično udruženje koje postoji i danas. Udruženje okuplja između 120 i 150 članova te konstantno rade na edukaciji i na stručnom usavršavanju svojih članova.
Odnedavno registrovan u Svjetskom institutu za intelektualno vlasništvo (WIPO)
Cazinsko Udruženje “Kesten” je prije gotovo petnaest godina prvo pokrenulo proceduru za brendiranje kestenovog meda na nivou Bosne i Hercegovine, što je, prije otprilike tri godine, bio preduslov za pokretanje procedure za upis u Registar Međunarodnog sistema oznaka u Lisabonu, institucije koja je sastavni dio Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo (WIPO) u Ženevi. Nakon ogromnog uloženog truda i zalaganja “Kestenov med Cazinske krajine” od sada se nalazi u svjetskom registru brendiranih proizvoda.
Hazim Hodžić, predsjednik Udruženja pčelara “Kesten” kaže da se ovim priznanjem otvaraju nove prilike za izvoz i značajniju prepoznatljivost cazinskog meda.
“Mi pčelari cazinskog Udruženja ‘Kesten’ zaista imamo razlog da budemo sretni i ponosni jer smo realizovali jedan zahtjevan projekt. Izdigli smo naš brendirani kestenov med na još viši – svjetski nivo. Sada se Kestenov med Cazinske krajine može naći na popisu proizvoda svjetskog nivoa. To je jedna velika šansa nama pčelarima da od brendiranja imamo dobre koristi, ako budemo složni, i da nastavimo proizvoditi kvalitetan med, da redovno vršimo analize, da su nam pčele zdrave i da poštujemo dobru pčelarsku i higijensku praksu i ljudi će to prepoznati”, kazao je Hodžić.
Vinjeta garantuje kvalitet i autentičnost meda
On je istakao da će brendirani “Kestenov med Cazinske krajine” ubuduće sadržavati vinjetu s imenom porijekla preko tegle i poklopca, što je čvrsta garancija da je med proizveden u Cazinskoj krajini u pčelinjacima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom, da je laboratorijski ispitan i da zadovoljava stroge uslove Pravilnika o kvalitetu meda.
“Iza Kestenovog meda Cazinske krajine koji ima vinjetu stoje laboratorijske analize, zdrave pčele i potpuna kontrola proizvodnje prije pakovanja, tako da su kupci koji kupe med s tom oznakom potpuno sigurni da dobijaju kvalitetan proizvod”, napomenuo je Hodžić.
Josip Meržo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, istakao je da cazinski pčelari trebaju biti ponosni na uspjeh koji su postigli.
“Svi oni koji su doprinijeli ovom uspjehu trebaju biti ponosni, a što je najvažnije ovo pokazuje da je moguće pametnim i organizovanim radom doći do velikog postignuća. U ovom momentu u BiH, kada je riječ o medu, samo cazinski med od kestena i hercegovački med su registrovani na listi Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. To je iznimno značajno, jer ta činjenica pomaže da se taj proizvod prepozna i koristi kao proizvod koji je prošao velike kontrole i analize i da njegov kvalitet i porijeklo garantuju proizvođačima, a pogotovo potrošačima, da imaju vrhunski i kvalitetan proizvod”, istakao je Meržo.
Med sadrži od 96 do 98 posto polenovih zrnaca kestena
Podršku cazinskim pčelarima tokom svih proteklih godina davala je Gradska uprava, a gradonačelnik Nermin Ogrešević je napomenuo da je brendiranje cazinskog meda uspjeh čitavog grada.
“Ovo je zaista značajan trenutak i veliki iskorak, jer je naš med sada brendiran i registrovan na svjetskom nivou kod mjerodavne međunarodne organizacije. To je veliki uspjeh za sam Cazin, rekao bih čak i čitavu državu, jer ovakvi primjeri nisu tako česti. Zasigurno da su prednosti velike, jer će proizvod biti zaštićen, kao i njegov kvalitet. S druge strane, svi mi kao potrošači ćemo imati garanciju da trošimo dobar i kvalitetan proizvod”, kazao je Ogrešević.
Iz Udruženja pčelara “Kesten” istakli su i značajan podatak: da bi se med deklarisao kao kestenov, potrebno je da sadrži minimalno 85 posto polenovih zrnaca kestena. Rezultati analiza za cazinski med pokazuju da on sadrži od 96 do 98 posto polenovih zrnaca kestena, što je izvanredna čistoća i uniflornost meda od kestena iz Cazinske krajine.
(Klix.ba)
