U Višegradu je jučer počelo uklanjanje 4.000 kubika smeća iz Drinskog jezera u neposrednoj blizini HE Višegrad. No, s obzirom na to da se radi o velikoj količini otpada, za 24 sata nije puno urađeno i očekuje se da će čišćenje trajati danima.
Prizori smećem pretrpanog jezera ovih dana su šokirali javnost u regionu, ali i u svijetu te osim domaćih medija i strani pišu u ekološkoj katastrofi u Višegradu. Međutim, smeće nije ništa novo za građane Višegrada i okoline koji već godinama upozoravaju na problem plutajućeg otpada koji nastaje u Srbiji i Crnoj Gori, a u Drinsko jezero najvećim dijelom stiže preko Lima i pritoka Drine.
Timovi za uklanjanje smeća jučer su nastojali očistiti dio jezera u blizini hidroelektrane, no do danas je očišćeno tek stotinjak kubika, dok su procjene da je prilikom pucanja lančanice zbog pritiska u jezero stiglo više od 4.000 kubika smeća.
Pomoć se uskoro može očekivati od Elektroprivrede Srbije, najavio je Nedjeljko Perišić, direktor HE Višegrad koji je prisustvovao sastanku u Bajinoj Bašti.
Ističe kako je neophodno mapirati divlje deponije duž vodotoka Drine i njenih pritoka u sve tri države iz kojih otpad dolazi. To je, podsjetimo, dogovoreno i na trilateralnom sastanku koji je još prije godinu održan upravo u Višegradu.
Za razliku od smeća koje velikom brzinom Limom stiže u Drinsko jezero na području Višegrada, reakcije nadležnih su veoma spore.
Pitanje je također koliko je učinkovito otpad iz rijeke odlagati na Višegradsku deponiju, jer je vrlo izvjesno da će se vremenom vratiti u jezero putem podzemnih voda.
“Smeće koje je došlo na branu u Višegrad neko je uz Drinu bacio, bez svijesti i savjesti i to svakako treba mijenjati. Ali nadležni u Hidroelektrani Višegrad su dužni redovito čistiti jezero. Ova hidroelektrana je izgrađena prije rata i imala je određene ugovorene obaveze koje je trebala da ispoštuje prema stanovnicima uzvodno, onima u Ustiprači, pa sve do Podhranjenskog potoka ovdje u Goraždu. Od micanja taloga do zbrinjavanja otpada, što se nije dogodilo. Sad kad se događa ovaj kolaps koji može da našteti i otme ‘silu’ koju zarađuju sve ove godine od našeg hidropotencijala, onda je katastrofa. Ova katastrofa se predugo dešava, a oni su dužni sanirati sve to i očistiti”, kaže Amela Džafović-Kešan iz Udruženja “Eko Habitat” Goražde.
Udruženje zagovara redovno čišćenje obala rijeke Drine uz uklanjanje mini deponija i razvijanje svijesti o čuvanju životne okoline i značaju života u čistoj prirodi.
“Zemlju smo pretrpali smećem i ako se ne osvijestimo u tom smislu da povučemo konkretne poteze i to mijenjamo, ne vidim nam lijepu budućnost. Dužni smo našoj djeci ostaviti bar ono što smo mi zatekli, ali to neće biti moguće ako se ne poduzmu neke značajnije mjere”, kaže Džafović-Kešan.
Izvor: klix.ba
